GB FIN. TIMES 30. III. ŠVICARCI

VELIKA BRITANIJA THE FINANCIAL TIMES 30. III. 1998. Švicarski bunker "U posljednje tri godine švicarske banke trpe napade zbog poslovanja s nacističkim ratnim plijenom te sjedenja na novcu žrtava holokausta. Kombinacija javne zgranutosti, bojkota, prijetnja i sudskih tužba, uglavnom od židovskih skupina u Sjedinjenim Državama, gurnula je prošli tjedan banke prema dogovoru o ranoj 'globalnoj nagodbi'. Takav bi dogovor bio dobrošao. Međutim, postoje sumnje hoće li on biti dovoljno sveobuhvatan da omogući brzo zaključenje problema, koje je u interesu ne samo banaka već i onih koji su preživjeli strahote rata. Odgovornost Švicarske sad je ustanovljena. Ona je bila uključena u tri četvrtine inozemnih transakcija zlatom Trećeg Reicha te je u to vrijeme znala da je dobar dio toga 'zlato koje pripada žrtvama', zemljama i pojedincima. Njezine poslovne banke odugovlačile su s razotkrivanjem neaktivnih računa; jednu su čak ulovili kako trga dokumente o računu. Vijeće kojem predsjeda bivši predsjedatelj američke središnje banke, Paul Volcker, pregledava te račune, no trebao bi završiti tek potkraj sljedeće godine. Kao rezultat, nekoliko je američkih država zaprijetilo bojkotirati tri velike švicarske banke te ometati planirano spajanje dvije od njih - Union Banke of Switzerland te Swiss Bank Corporation. Nekih 18.000 tužitelja poduzelo je zajedničku akciju tražeći 20 milijarda dolara odštete. Sve je to u Švicarskoj ojačalo mentalitet bunkera, pa se govorilo o protuudarcu zabranjivanjem američkog uvoza celularnih telefona te, apsurdno, o lišavanju američkih uzgajivača šparoga njihova drugog po veličini izvoznog tržišta. Brza nagodba strašno je potrebna. Ona bi trebala računati na tri stvari. Kao prvo, pregovori o kompenzaciji trebali bi odražavati činjenicu da su švicarska banka i industrija već uložile gotovo 200 milijuna dolara u zakladu holokausta; te da izjava o kajanju ima svoju vrijednost. Kao drugo, trebala bi povući konačnu crtu razdvajanja od prošlosti. Što ako se američki tužitelji nagode sa švicarskim bankama, ali se otvori nova bojišnica, primjerice, švicarski osiguravatelji? Kao treće, nedavna odvažnost švicarske vlade, koju je pokazala uspostavljanjem međunarodnog vijeća o pitanju ponašanja Švicarske za vrijeme rata te prijedlogom o prodaji dijela zlata kako bi se financirala Zaklada solidarnosti za žrtve katastrofe, zaslužuje priznanje. Trebalo bi ju usporediti s mučaljivošću Rusije o ratnoj pljački ili Vatikana o prihvaćanju progona Židova za vrijeme rata. Nastavi li svijet potraživati sve više i više od Švicaraca, potraga za kompenzacijom izgubit će dio svog moralnog sjaja." 310337 MET mar 98