KNJIGE I IDEJE - HRVATSKA

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) Goran Tribuson: RANI DANI Znanje, Zagreb 1997. (književnost) Goran Tribuson (1948) jedan je od najplodnijih i najčitanijih hrvatskih pisaca. Uz ostalo, napisao je četrnaest romana. "Rani dani", s podnaslovom "Kako smo odrastali uz filmove i televiziju", sentimentalni je osvrt na one i ne tako davne dane kad smo odrastali uz westerne, a ulazak televizora u kuću slavili kao rođendan. O kinu i TV-u, o prvoj žvakaćoj gumi, piše duhovit i inteligentan literat s gradskog asvalta. Tribuson nudi čitatelju kratke i duhovite pripovjesti, fragmente urbanog života i popularne kulture iz vremena koja su još imala neki štih i aromu. Slobodan Novak: MIRISI ZLATO I TAMJAN Matica hrvatska, Zagreb 1997. Akvareli: Matko Trebotić (književnost) Slobodan Novak (Split 1924) može se već za života svrstati u klasike hrvatske (post)moderne. O "Mirisima..." ne treba trošiti riječi - stranice tog romana spadaju u ono najvrijednije i najintrigantnije u našoj suvremenoj književnosti. Roman je dosad doživio četrnaest izdanja - devet domaćih i pet inozemnih. Godine 1974. "Mirisi..." su kao predstava postavljeni u zagrebačkom teatru ITD (Violić), a 1987. u dubrovačkom kazalištu (Carić). Prema romanu 1971. film je snimio Ante Babaja. Slikar Matko Trebotić je na originalan, njemu svojstven način, poput starih minijaturista, oslikao ovo najnovije izdanje. LIRIKA VELIKOG PETKA (Priredio: Ante Stamać) Erasmus, Pasionska baština, Zagreb 1998. (književnost) Prvi svezak biblioteke okuplja stihove o Velikom petku rasute u desecima knjiga. Priređivač je knjigu ocrtao kao "malu antologiju hrvatskog pjesništva od najstarijih dana do danas". Čitatelj će u knjizi otkriti Kranjčevića, Krležu, Balotu Nalješkovića, Vetranovića, Šimića, ali i imena suvremenog pjesništva, primjerice Načinovića. Knjiga "Lirika Velikog petka" dobro će doći učiteljima, učenicima, roditeljima, župnicima... Zdravko Sančević: POGLED U BOSNU (Zapisi veleposlanika) Naprijed, Zagreb 1998. (pol. povijest) Zdravko Sančević (1931) bio je od 1992. do 1995. hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini. Bivši veleposlanik vidi povijest zemlje u kojoj se rodio, od Berlinskog kongresa 1887, do danas nekim stalnim provizorijem. Po njemu Bosna i Hercegovina "vreli je kesten" što su ga prebacivali iz ruke u ruku da bi najzad došao i u naše. I 120 godina nakon Berlinskog kongresa, piše Sančević, za Bosnu i Hercegovinu moglo bi se laknonski, rezignirano i sarkastično reći: Ništa novo pod suncem! Pisac se pokazuje dobrim poznavateljem povijesti, duhovnog i političkog stanja Bosne i Hercegovine. Osobito vjerskih i duhovnih tradicija Hrvata u toj nama susjednoj i nesretnoj zemlji. Danko Plevnik: SMISAO BOSNE (Vodič u Haag za autostopere) Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 1997. (politologija) Već nekoliko godina Bosna je velikom političkom, diplomatskom, vojnom i medijskom temom kod nas i u svijetu, podsjeća Plevnik (1951) u knjizi eseja ("podlistaka") koji se bave događajima u Bosni i Hercegovini, te oko nje od 1970. do 1997. Pisac ne nudi tzv. "vječne istine", ali iznosi mnoštvo činjenica i uvida. On se bavi genocidom, ratnim zločincima, prije svega "monstr- Karadžićem", Vance-Owenovim planom, PAX Americanom... Za autora je svojevremeno D. V. Colić napisao da je "utemeljitelj novog tipa političke kolumne koja se isključivo temelji na razornoj obrani razuma". Bartol Letica i Slaven Letica: POSMODERNITY AND GENOCIDE IN BOSNIA Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 1997. (sociologija) Knjiga Letice (1976) i Letice (1947) nosi podnaslov "Etnic cleansing" - "Etničko čišćenje", što je dijelom i središnja formula onoga što je u knjigu uneseno. Autori pokušavaju proniknuti u uzroke i razloge etničkog čišćenja i genocida, a čini se da je ratni zločinac Radovan Karadžić postao nezaobilaznim mjestom svake knjige koja se bavi ratom u Bosni i Hercegovini. Knjiga donosi i vrijednu kronologiju događaja od 1990. do 1996. godine. Vrijedan prilog razumijevanju jednog od najbrutalnijih ratova u našem susjedstvu. Ivo Žanić: PREVARENA POVIJEST Durieux, Zagreb 1998. (polt. povijest) Žanić (1954) je poznati hrvatski novinar koji je stekao ime ponajprije zahvaljujući kolumni "Čitanje politike". Podnaslov knjige "Guslarska estrada, kult hajduka i rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini" tematski je okvir autorovih analiza i prikaza. Ni on, uostalom kao ni toliki drugi, onda kad spominje najveće zločine i zločince, jednostavno ne može zaobići Radovana Karadžića na kojega sud u Haagu još uvijek bezuspješno čeka i čeka. Oni koji žele još jedan među brojnim pogledima na ono što se događalo u Hrvatskoj, te Bosni i hercegovini od 1990. do 1995., dobili su zanimljivo i poticajno štivo. Sena Sekulić-Gvozdanović: ŽENA U ARHITEKTURI Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb 1998. Autorica ide tragom žene kreatora i žene teoretičara u povijesti arhitekture od Herodotovih zapisa do danas. Zanimljiva je i njena teza da je "arhitektura započela ženskim impulsom". Sena Sekulić- Gvozdanović propituje ženski udio u arhitekturi u svim zemljama i na svim kontinentima. Uz znanstvenu akribiju, donosi se i obilje podataka, zavidna bibliografija, te mnoštvo referenci i podataka o literaturi. Brobnislawa Prašek-Calczynska: MEMOARI JEDNE LIJEČNICE Darieux, Zagreb 1997. (memoaristika) Zanimljiv životopis liječnice koja se poistovjetila s onim najhumanijim svoga životnog poziva. Rođena u Galiciji (Poljska), školovana u Beču, te liječničke prakse u Sarajevu, našla je autorica novi zavičaj u Hrvatskoj. U drugom svjetskom ratu pomogla je tolikima stavljajući život na kocku o čemu svjedoče mnogobrojne uspomene interniraca, dokumenti, članovi antifašističkih pokreta otpora... Ni gubitak sina nije pokolebao njenu vjeru i nadu. Tko iz biografija hoće isčitati duh vremena naći će u memoarima Prašek-Calczynske zahvalno štivo. Eva Grlić: SJEĆANJA Durieux, Zagreb 1998. (memoaristika) Eva Grlić (1920) supruga je pokojnog Danka Grlića, profesora estetika Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjiga je dijelom i spomen na filozofa. Poštovatelji Grlićeva djela otkrit će moguće još jednu kockicu u mozaiku koji čini život mislioca. No otkrit će i jednu ženu koja je isto tako cijeli, a ne pola čovjeka. "Za života svojih muževa živjele smo kao dio jednog tima, djelovale smo kao druga polovina iste ličnosti. Sada, kada smo ostale same, treba jednostavno shvatiti da moramo biti samostalne i čitave ličnosti" - to je u pismu Evi Grlić napisala Suzanne Fink, udovica slavnog njemačkog mislioca, Heideggerova asistenta, Eugena Finka. UKOLIKO ŽELITE ŠIRI PROKAZ NEKE OD GORE NAVEDENIH KNJIGA JAVITE SE NA FAX 48 08 822. DRAGUTIN LUČIĆ. (Hina) ld ld 271437 MET mar 98