NA DAN LABINSKE REPUBLIKE: "FAŠIZAM U ISTRI 1918.-1943."

LABIN, 3. užujka (Hina) - Sinoć je u Labinu o 77. obljetnici "Labinske republike", prvog ozbiljnog pokušaja otpora rastućem fašizmu u Italiji i Europi, predstavljena zanimljiva knjiga "Fašizam u Istri 1918.-1943.", povjesnika mlađe generacije Darka Dukovskog, koji se bez ideoloških opterećenja, jasno i temeljito, upušta u događaje od talijanske okupacije Istre 1918., preko uspona fašizma do kapitulacije Mussolinijeve "korporativne države" 1943. godine. Knjigu je, u okviru biblioteke Histria Croatica, koje je urednik povjesničar i publicist Eduard Čalić, tiskala nakladnička kuća C.A.S.H. iz Pule. Naravno, Dukovski ističe da je fašizam u Istri imao i izrazitu nacionalnu i nacionalističku dimenziju, jer je dobrim dijelom bio procesom nasilne talijanizacije istarskih Hrvata i Slovenaca. Uz taj opći povijesni kontekst, autor nudi i brojne dosad nepoznate činjenice čuvajući se dnevnopolitičkih i ideoloških tumačenja iz ne tako davne naše povijesti. Prema tim i takvim viđenjima povijesti kroz ideološke i dogmatske sitnozore, primjerice, "Labinska republika", kako su svoj štrajk i organizaciju svoje vlasti od 2. ožujka do 8. travnja 1921. nazvali sami labinski rudari i njihovi predvodnici, bila je nešto kao naš pretisak Parisške komune ili čak sovjetske republike. Nikakav dosad poznati dokument takvu tezu ne može ozbiljnije potkrijepiti, nedvosmislen je Dukovski. Većinu protagonista ovih događaja čine Hrvati s Labinštine, ali uključili su se i talijanski antifašisti, pa i pripadnici drugih naroda. Autor napominje da su u gušenju štrajka, uz regularnu talijansku vojsku i policiju, sudjelovale i fašističke "skvadre", koje su u "pacifikaciji Labinštine" počinile brojna nasilja. Nakon sloma "Labinske republike", istraga je trajala sedam mjeseci, optužena su 52 rudara, no nakon sudskog procesa koji je trajao nešto više od dva tjedna - svi su oslobođeni. Oslobađajuća presuda uslijedila je nakon što je nepobitno utvrđeno da se nije radilo o protudržavnom aktu nego o pokušaju zaštite od fašističkog nasilja. Gotovo istovremeno bilježi povijest i antifašistički pokret seoskog puka jugoistočne Istre pod vodstvom Ante Cilige, poznat kao Proštinska buna. Antifašisti, socijalisti, komunisti i nacionalisti uključili su se tada, piše Dukovski, u tzv., "Južnoistarski antifašistički front", za samoobranu od fašističkih squadri, odnosno tzv. "crnih košulja". Fašizam je ostavio dubokog traga u "kolektivnom imaginariju" istarskog čovjeka, opredjeljujući i današnje narodnosne i političke odnose, prije svega u Hrvata koji su bili i najveće žrtve Mussolinijeva sna o "Romanita" i "Italianita". Rijetki su oni u koji su te 1921. godine u događajima oko "Labinske republike" i Proštinske bune, vidjeli sudbinu Europe. Većina će progledati tek u požaru Drugog svjetskog rata dvadesetak godina kasnije. (Hina) ld ld 031347 MET mar 98