ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Na temelju konačnoga prijedloga zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, manjine u Republici Hrvatskoj mogle bi, uz hrvatski jezik i latinično pismo, rabiti svoj jezik i pismo pred
prvostupanjskim tijelima državne uprave i sudbene vlasti, pred predstavničkim i izvršnim tijelima gradova i općina. Tu bi mogućnost statutima propisivale jedinice lokalne samouprave odnosno gradovi i općine, kazao je ministar upreve Marijan Ramuščak na 29. sjednici Zastupničkoga doma Hrvatskoga sabora. Raspravu o tom prijedlogu zastupnici će nastaviti popodne.
ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - Na temelju konačnoga prijedloga zakona
o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, manjine u
Republici Hrvatskoj mogle bi, uz hrvatski jezik i latinično pismo,
rabiti svoj jezik i pismo pred prvostupanjskim tijelima državne
uprave i sudbene vlasti, pred predstavničkim i izvršnim tijelima
gradova i općina. Tu bi mogućnost statutima propisivale jedinice
lokalne samouprave odnosno gradovi i općine, kazao je ministar
upreve Marijan Ramuščak na 29. sjednici Zastupničkoga doma
Hrvatskoga sabora. Raspravu o tom prijedlogu zastupnici će
nastaviti popodne. #L#
Odbor za zakonodavstvo predlaže da se o tekstu toga zakona provede
treće čitanje, izvijestio je Vice Vukojević, napominjući da
odredbe prijedloga nisu usklađene s Ustavnim zakonom o izmjenama i
dopunama Ustava Republike Hrvatske.
Nakon opširne rasprave s brojnim primjedbma zastupnici su se
složili da je potrebno i njegovo treće čitanje.
Damir Kajin (Klub IDS-a) ocjenjuje da se u državi koja želi postati
demokratskom u manjinskoj politici pokazuje krutost. Po njegovu
mišljenju i županije bi, uz gradove i općine, trebale imati pravo
propisivati službenu uporabu manjinskih jezika. Dražen Budiša
(Klub HSLS-a) drži da nema razloga uskraćivati pravo uporabe
manjinskoga jezika na županijskoj razini, to više što u vrijeme
donošenja Ustavnoga zakona o manjinama nije bilo županija. S njim
se ne slaže Ivan Gabelica (HČSP), ocjenjujući da bi davanje toga
prava županijama bilo suprotno Ustavnom zakonu.
Furio Radin (Kluba zastupnika manjina) smatra da u mjestima gdje se
to određuje statutom službeni i manjinski jezici trebaju biti
ravnopravni.
Pojedini su zastupnici isticali da manjinska prava ne smiju biti
ispod razine stečenih, pa je Nikola Ivaniš (PGS) predložio da se do
trećega čitanja izradi popis što se pod tim pravima podrazumijeva.
Šandor Jakab (zastupnik madžarske manjine) najvećim je nedostatkom
ocijenio što se zakon ne može automatski primjenjivati u općinama u
kojima su manjine u razmjernoj većini. Napomenuo je da manjine
gotovo ni u jednoj općini nemaju većinu u ukupnu broju stanovnika.
Milan Đukić (SNS) upitnim drži što se provedba predloženog zakona
vezuje uz, kako je kazao, "demografsku lokaciju". Antun Vujić (Klub
SDP-a) ocijenio je kako je i sam naziv zakon restriktivan,
smatrajući da bi trebalo ugraditi i pojam javne uporabe jezika.
Zastupnici SDP-a na početku rasprave osporili su ministru uprave
Marijanu Ramušćaku da istupa kao ministar, s obzirom da, po SDP-
ovcima, to ne bi smio jer ga još nije potvrdio Sabor i da nije
prisegnuo. Bosiljko Mišetić (HDZ) odgovorio je da je imenovanje
ministara konstitutivni a prisega deklaratorni akt.
(Hina) bm/dm gk
191539 MET mar 98