NJEMAČKA - 24. III. FR: SMANJEN BROJ ZAHTJEVA ZA DODJELOM AZILA U EU

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 24. III. 1998. U Europi smanjen broj zahtjeva za azilom "Broj zahtjeva za dodjelom azila u Europi i dalje pada. Po najnovijim brojkama Eurostata, Statističkog ureda Europske unije, 15 članica EU, Norveška i Švicarska zabilježile su 1996. oko 246 tisuća zahtjeva - najmanje u razdoblju od 1988. i gotovo 50 tisuća manje nego prošle godine. Pritom je posebno veliku ulogu odigrao pad broja zahtjeva građana s područja bivše Jugoslavije, što je posebno smanjilo kvotu zahtjeva u Saveznoj Republici Njemačkoj. Usprkos tome, Njemačka je s 50 posto (117.333) svih zahtjeva zadržala status daleko najvažnije odredišne zemlje. U Njemačkoj je zahtjev podnijelo 12 tisuća osoba manje nego prošle godine - 9 posto manje. Daleko veći pad u postocima zabilježile su Velika Britanija (46 posto), Švedska (36 posto), Nizozemska (22 posto) i Francuska (16 posto). Povećanje broja zahtjeva zabilježeno je u Austriji, Danskoj i Belgiji te u Švicarskoj i Norveškoj koje nisu članice EU. Većina zahtjeva i dalje stiže iz Turske, pri čemu se četiri od pet kandidata orijentira na Saveznu Republiku Njemačku. Slijedi područje bivše Jugoslavije (usprkos smanjenju za 25 tisuća zahtjeva) i Irak. Njemačka je bila omiljeni cilj za osam od deset važnih zemalja iz kojih stižu kandidati za azil. Samo su Rumunji radije tražili utočište u Francuskoj, a Somalci u Danskoj i Velikoj Britaniji. Osim u malenom Luxemburgu, broj zahtjeva za dodjelom azila ostao je manji od 1000 i u Italiji, Portugalu i Finskoj. Isti trend kao i imućne europske zemlje prijavile su i vlasti u SAD, Kanadi i Australiji. Tamo je smanjenje broja zahtjeva u prosjeku iznosilo 13 posto. 'Pravednija raspodjela tereta' među članicama EU već je godinama jedan od glavnih zahtjeva koji Njemačka postavlja zajedničkoj unutrašnjoj i pravosudnoj politici u EU. Dosada su partneri pokazivali nisku razinu prijemčivosti za taj zahjtev. Budući da na tom području sve odluke moraju biti donesene jednoglasno, svaka vlada ima mogućnost blokade zajedničkih odredbi (...)", podsjeća na kraju članka Knut Pries. 250031 MET mar 98