NORVEŽANI ZABRINUTI PRAVIMA MANJINA ZBOG SRPSKIH AZILANATA

ZAGREB, 11. ožujka (Hina) - Izaslanstvo norveškog parlamenta i norveškoga Helsinškog odbora izrazilo je u srijedu u Zagrebu zabrinutost stanjem manjina u Hrvatskoj zbog neprestalnog priljeva Srba iz hrvatskog Podunavlja koji u Norveškoj traže azil. #L# Norveški parlamentarci i članovi Helsinškog odbora razgovarali su u srijedu s predstavnicima Hrvatskoga državnog sabora o ljudskim pravima i položaju srpske manjine a posebice srpskih izbjeglica u hrvatskom Podunavlju. "Općenito smo zabrinuti stanjem manjina u Hrvatskoj", rekao je voditelj izaslanstva Erik Solheim za Hinu. Posebnu zabrinutost u Norveškoj je izazvalo iseljevanje Srba iz hrvatskog Podunavlja koji su u zadnja tri mjeseca doputovali u tu zemlju i zatražili azil. Prema podacima Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) u Norvešku je već doputovalo 1300 Srba azilanata a svakodnevno ih stiže četdesetak novih. Solheim je rekao da će zahtjevi za azilom hrvatskih Srba u Norveškoj biti razmatrani pojedinačno. "Ako se utvrdi da su bili zlostavljani moći će ostati, a ako ne bit će vraćeni u Hrvatsku", rekao je on. Solheim je rekao kako Norveška neće odobravati azil samo iz gospodarskih razloga i da vjeruje da većini neće biti odobren azil. On je posebno izrazio zabrinutost zbog govora hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na zadnjem saboru HDZ-a koji je prema njegovim riječima izazvao negativne reakcije. "Zbunjeni smo govorom predsjednika (Tuđmana) na zadnjem stranačkom kongresu vladajuće stranke jer vjerujemo da taj govor nije pridonio uspostavi ozračja pomirbe u Hrvatskoj i u regiji", rekao je Solheim. "Mislimo da vodeći političari, posebno predsjednik, trebaju preuzeti odgovornost za stvaranje ozračja pomirbe u Hrvatskoj". Norveška, prema njegovim riječima, daje najviši doprinos po glavi stanovnika za SFOR i humanitarne aktivnosti u regiji pa joj to daje i pravo da izrazi svoju zabrinutost. Norveška 1999. preuzima predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) čija misija u Hrvatskoj, kao najvažnija međunarodna organizacija, nadzire općenito zaštitu ljudskih i manjinskih prava u Hrvatskoj a posebno provedbu dvosmjernog povratka prognanika i izbjeglica u hrvatskom Podunavlju. Potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora Vladimir Šeks (HDZ) je tijekom razgovora s Norvežanima rekao da Srbi iz hrvatskog Podunavlja odlaze samo iz gospodarskih razloga. Prema njegovu mišljenju oživljavanjem gospodarstva na ovom području riješio bi se i problem odlaska Srba i povratka prognanika Hrvata. Šeks i predsjednica Odbora za međuparlamentarnu suradnju Zastupničkog doma Zdravka Bušić rekli su da je govor predsjednika Tuđmana, budući da je održan na stranačkom saboru HDZ-a, bio namijenjen za unutarnju uporabu te da u njemu nema spornih momenata. Zastupnik dr. Antun Vujić (SDP) rekao je da govor predsjednika Tuđmana nije naišao na kritiku samo izvan nego i unutar Hrvatske te da je njegova stranka nezadovoljna dijelovima koji su, kako je rekao, bili puni "pseudoznanstvenih diskursa" o povijesti BiH. On je međutim rekao da govor treba lučiti od ponašanja Hrvatske koja, u provedbi Daytonskog sporazuma, unatoč svemu spada među kooperativnije. Vujić je rekao da Srbi iz hrvatskog Podunavlja odlaze iz gospodarskih razloga te Hrvatska ne primjenjuje dvostruke standarde prema Srbima izbjeglicama i Hrvatima prognanicima. Solheim je rekao da u govoru predsjednika Tuđmana zabrinjava i napad na nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava. Šeks je, napomenuvši da je predsjednik Tuđman u govoru spomenuo samo Hrvatski helsinški odbor (HHO), rekao da je glavni problem HHO-a što se ne može razlučiti kada vodi oporbenu politiku a kada se zauzima za ljudska prava budući da su neki njegovi čelni ljudi kao što su Božo Kovačević i Ivo Banac istodobno i istaknuti članovi Liberalne stranke. Norveško parlamentarno izaslanstvo će tijekom dana posjetiti hrvatsko Podunavlje a potom i Knin gdje će razgovarati sa Srbima i Hrvatima. (Hina) sl sv 111449 MET mar 98