ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Situacija u Hrvatskoj i u čitavoj regiji, te veliki broj hrvatskih Srba koji u Norveškoj traže azil bile su glavni razlog dolaska izaslanstva norveškoga parlamenta i Norveškoga helsinškog odbora, kazao je u
subotu na konferenciji za novinare voditelj izaslanstva Erik Solheim.
ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Situacija u Hrvatskoj i u čitavoj
regiji, te veliki broj hrvatskih Srba koji u Norveškoj traže azil
bile su glavni razlog dolaska izaslanstva norveškoga parlamenta i
Norveškoga helsinškog odbora, kazao je u subotu na konferenciji za
novinare voditelj izaslanstva Erik Solheim. #L#
Govoreći o velikom broju hrvatskih Srba koji traže azil u
Norveškoj, Solheim je kazao kako ih trenutačno ima oko 1300, te da
se njihovi zahtjevi razmatraju pojedinačno.
"Ako im budu odbijeni zahtjevi za azilom, oni će biti vraćeni u
Hrvatsku, budući da su hrvatski državljani i ne mogu biti vraćeni
negdje drugdje", kazao je Solheim odgovarajući na pitanje što će se
dogoditi s azilantima u slučaju da njihove molbe budu negativno
riješene.
"U tom slučaju morat će se postići dogovor između hrvatske i
norveške vlade o osiguravanju njihove budućnosti u Hrvatskoj",
dodao je Solheim.
"Njihovi se zahtjevi razmatraju pojedinačno, a azilanti neće biti
primani iz ekonomskih razloga i, koliko mi je poznato, za sada su
sve molbe za azilom odbijene", kazao je norveški parlamentarac Are
Naess.
Naess je nadalje objasnio da su neke političke stranke u Norveškoj
predlagale uvođenje viza za hrvatske državljane, ali taj je
prijedlog odbijen budući da se smatra kako bi se takva mjera
"negativno odrazila na odnose između Hrvatske i Norveške".
Govoreći o položaju tih potencijalnih azilanata u Norveškoj,
članica izaslanstva Grethe Fossum opovrgla je neke natpise u
hrvatskim novinama prema kojima se izbjeglice smiješta na krajnji
sjever zemlje.
"Izbjeglički logori se u Norveškoj nalaze diljem zemlje, i na
sjeveru i na jugu, ali svi su profesionalno vođeni i o izbjeglica se
dobro vodi briga", kazala je Fossum, dodajući kako hrvatski Srbi
imaju jednaki tretman kao i sve druge izbjeglice koje dolaze u
Norvešku.
"Ne postoji norveška politka prema kojoj bi se posebno Srbi
smještali na krajnji sjever zemlje", dodao je Solheim.
Govoreći o svojim utiscima nakon petodnevnog boravka u Hrvatskoj,
vođa izaslanstva je ocijenio da sadašnji položaj srpske manjine u
Hrvatskoj nije zadovoljavajući.
"Pripadnici srpske manjine imaju problema s dobivanjem hrvatskih
dokumenata, s biračkim pravom, te se osjećaju frustrirano i
nesigurno", kazao je Solheim, dodajući da je ipak zabilježen
napredak glede sigurnosti. Solheim je također naglasio važnost
odgovornosti političara za izgradnju povjerenja, te kazao da
"signali s vrha moraju biti jasni i ići u smjeru pomirenja".
Dvosmjerni povratak je vrlo težak i kompliciran proces, ali neke
stvari, poput stambenih problema i nemogućnosti izbjeglica i
prognanika da uđu u svoje kuće, jednostavno nisu prihvatljive",
objasnio je.
"Možda se čini da međunarodna zajednica puno traži od Hrvatske, ali
mi mislimo da imamo pravo puno tražiti budući da Hrvatska želi ući u
euroatlantske integracije", rekao je Solheim.
Članovi norveškog izaslanstva su ustvrdili da Norveška daje veliku
novčanu pomoć Hrvatskoj i ostalim državama nastalim na prostoru
bivše Jugoslavije. Proces povratka, po njihovim riječima, mora
početi u Hrvatskoj, budući da su ovdje problemi manji nego
primjerice u BiH.
(Hina) nb dh
141317 MET mar 98