FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: HRVATSKO GOSPODARSTVO PRED GORDIJSKIM ČVOROM

ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Hrvatska je sve bliže situaciji gordijskog čvora. Iz sadašnje situacije može se izvući samo ambicioznim planom velikog dosega i radikalnim u smislu dugoročnih promjena, ocijenio je financijski analitičar dr. Guste Santini.
ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Hrvatska je sve bliže situaciji gordijskog čvora. Iz sadašnje situacije može se izvući samo ambicioznim planom velikog dosega i radikalnim u smislu dugoročnih promjena, ocijenio je financijski analitičar dr. Guste Santini.#L# Hrvatska ima nedopustivo nisku tehnološku, tehičku i kadrovsku razinu, istaknuo je Santini. Bruto domaći proizvod (BDP) realno je lani povećan za otprilike 5,5 posto, ali iznosi samo 78 posto razine iz 1990. godine. Istodobno je deficit ukupnih tekućih transakcija platne bilance premašio dvije milijade dolara, što je otprilike 12 posto BDP-a, prema preklanjskih osam posto, dok je stopa nezaposlenosti povećana sa 14,5 na 17 posto. Ne vjerujem, kazao je Santini, da bi devalvacija nešto riješila na duži rok, jer mi nemamo velikih izvoznika i tek moramo osposobiti naše gospodarstvo za izvoz. Pravi je problem što postoji samo monetarna ravnoteža tečaja, a ne i u pravom smislu. Ako kuna devalvira, drži Santini, i dug će biti veći, kao i obveze i negativne tečajne razlike. Ukupna porezna presija u maloj i otvorenoj zemlji poput Hrvatske mora biti konkurentna, što znači da učešće poreza i doprinosa ne bi smjelo premašiti od 25 do 30 posto BDP-a. Takva su i iskustva u zemalja OECD-a. NUŽNO SMANJITI POREZNU PRESIJU Porez na dohodak valjalo bi u prvom redu izmijeniti povećanjem neoporezivog dijela na 4000 do 5000 kuna, povećanjem broja razreda te progresivnijim poreznim stopama, predlaže Santini. Početna stopa ne bi smjela iznositi više od 10 posto, a porezi i doprinosi na plaće morali bi se smanjiti tako da nadnice ne budu opterećene više od 40 posto. Oporezivanje dobiti valjalo bi povećati na 40 posto, pri čemu se zadržana dobit ne bi oporezivala. To bi povećalo reproduktivnu sposobnost nacionalne ekonomije, a privatni investitori zaradili bi dodatno povećanjem vrijednosti dionica, odnosno udjela u poduzećima. Takav pristup mogao bi značajno ubrzati proces i investiranja. Oporezivanje potrošnje porezom na dodanu vrijednost trebalo bi se obračunavati po četiri porezne stope i to: nultoj za nužna dobra, nižoj, od 8,0 posto, za dobra i usluge koja su u procesu razvoja i dio su razvojne koncepcije i strategije, viša porezna stopa, od 20 posto, na dobra i usluge kojima se u izvozu ostvaruje više od 50 posto ukupnog prihoda tvrtke i standardna stopa od 16 posto za sva ostala dobra i usluge. Kao selektivne poreze u većoj bi mjeri trebalo koristiti trošarine. Porezi na imovinu morali bi biti vrlo niski kako bi se podržavljena struktura portfolija imovine u što kraćem vremenu prilagodila tržišnim uvjetima. UVOĐENJE MJENICA SMANJILO BI NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA Nenaplaćena su potraživanja u Hrvatskoj lani premašila 11 milijardi kuna. Prosječni rok naplate duži je od 120 dana, a ponekad doseže i do 1000 dana. Rizična i nesigurna naplata rezultira i visokim kamatnim stopama koje dosežu i do 50 posto. Rezultat je to, mišljenja je Santini, nereguliranog odnosa između vjerovnika i dužnika te postojećeg postupka naplate spornih potraživanja. Jedino je rješenje, drži Santini, uvođenje mjenice kao instrumenta osiguranja plaćanja. Hrvatska narodna banka mora selektivno riješiti i pitanje obvezne rezerve poslovnih banaka, koja trenutačno iznosi 30 posto s obzirom na ročnost, što bi djelovalo i na smanjenje kamatnih stopa. Visoka razina obvezne rezerve znatno ograničava investicijsku aktivnost. U našim uvjetima visoka obvezna rezerva zapravo je supstitut povećanja kamatne stope na blagajničke zapise koju bi centralna banka morala ponuditi kako bi "očistila" pretjeranu likvidnost. Tako se cijena restiktivne monetarne politike naplaćuje od gospodarstva. GOSPODARSTVO NE MOŽE PODNIJETI TERET VISOKOG PRORAČUNA Udio konsolidiranog državnog proračuna u BDP-u povećan je lani na 45,5 posto uz povećano zaduživanje u inozemstvu. Hrvatsko gospodarstvo ne može podnijeti teret takvog proračuna u kojem su izuzetno visoka izdvajanja za vojsku i policiju, ocijenio je Santini. "Hrvatska može povećati svoje obrambene sposobnosti jedino ulaganjem u čovjeka. To znači veća izdvajanja u znanost i obrazovanje, što će povećati našu konkurentnost prema susjedima i pomoći našoj integraciji s Europom", kaže on. To znači mijenjati strukturu rashoda prema stvaranju kulture rada kao kriterija i smisla ljudske vrijednosti. U uvjetima treće tehnološke revolucije jedino znanje kao nezavisna varijabla može ubrzati razvoj. Obnova bez razvitka proizvodnih i uslužnih kapaciteta nije akcelerator razvoja, jer potiče samo potrošnju, a ne razvoj. ISKORISTITI KOMPARATIVNE PREDNOSTI HRVATSKE U strategiji razvoja Hrvatske treba iskoristiti komparativne prednosti. To su prema Sanitiniju turizam i sve aktivnosti vezane uz tzv. plavu magistralu, kao primjerice brodogradnja, te tzv. zelenu magistralu, kojoj su temelji u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Te se dvije razvojne magistrale u kratkom roku mogu dinamizirati. Jadranka Šević (Hina) js sbo 241604 MET mar 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙