ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Hrvatska je sve bliže situaciji gordijskog čvora. Iz sadašnje situacije može se izvući samo ambicioznim planom velikog dosega i radikalnim u smislu dugoročnih promjena, ocijenio je financijski analitičar
dr. Guste Santini.
ZAGREB, 24. ožujka (Hina) - Hrvatska je sve bliže situaciji
gordijskog čvora. Iz sadašnje situacije može se izvući samo
ambicioznim planom velikog dosega i radikalnim u smislu dugoročnih
promjena, ocijenio je financijski analitičar dr. Guste
Santini.#L#
Hrvatska ima nedopustivo nisku tehnološku, tehičku i kadrovsku
razinu, istaknuo je Santini.
Bruto domaći proizvod (BDP) realno je lani povećan za otprilike
5,5 posto, ali iznosi samo 78 posto razine iz 1990. godine.
Istodobno je deficit ukupnih tekućih transakcija platne bilance
premašio dvije milijade dolara, što je otprilike 12 posto BDP-a,
prema preklanjskih osam posto, dok je stopa nezaposlenosti
povećana sa 14,5 na 17 posto.
Ne vjerujem, kazao je Santini, da bi devalvacija nešto riješila
na duži rok, jer mi nemamo velikih izvoznika i tek moramo osposobiti
naše gospodarstvo za izvoz. Pravi je problem što postoji samo
monetarna ravnoteža tečaja, a ne i u pravom smislu. Ako kuna
devalvira, drži Santini, i dug će biti veći, kao i obveze i
negativne tečajne razlike.
Ukupna porezna presija u maloj i otvorenoj zemlji poput Hrvatske
mora biti konkurentna, što znači da učešće poreza i doprinosa ne
bi smjelo premašiti od 25 do 30 posto BDP-a. Takva su i iskustva u
zemalja OECD-a.
NUŽNO SMANJITI POREZNU PRESIJU
Porez na dohodak valjalo bi u prvom redu izmijeniti povećanjem
neoporezivog dijela na 4000 do 5000 kuna, povećanjem broja razreda
te progresivnijim poreznim stopama, predlaže Santini.
Početna stopa ne bi smjela iznositi više od 10 posto, a porezi i
doprinosi na plaće morali bi se smanjiti tako da nadnice ne budu
opterećene više od 40 posto.
Oporezivanje dobiti valjalo bi povećati na 40 posto, pri čemu se
zadržana dobit ne bi oporezivala. To bi povećalo reproduktivnu
sposobnost nacionalne ekonomije, a privatni investitori zaradili
bi dodatno povećanjem vrijednosti dionica, odnosno udjela u
poduzećima. Takav pristup mogao bi značajno ubrzati proces i
investiranja.
Oporezivanje potrošnje porezom na dodanu vrijednost trebalo bi se
obračunavati po četiri porezne stope i to: nultoj za nužna dobra,
nižoj, od 8,0 posto, za dobra i usluge koja su u procesu razvoja i
dio su razvojne koncepcije i strategije, viša porezna stopa, od 20
posto, na dobra i usluge kojima se u izvozu ostvaruje više od 50
posto ukupnog prihoda tvrtke i standardna stopa od 16 posto za sva
ostala dobra i usluge.
Kao selektivne poreze u većoj bi mjeri trebalo koristiti trošarine.
Porezi na imovinu morali bi biti vrlo niski kako bi se podržavljena
struktura portfolija imovine u što kraćem vremenu prilagodila
tržišnim uvjetima.
UVOĐENJE MJENICA SMANJILO BI NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA
Nenaplaćena su potraživanja u Hrvatskoj lani premašila 11
milijardi kuna. Prosječni rok naplate duži je od 120 dana, a
ponekad doseže i do 1000 dana. Rizična i nesigurna naplata
rezultira i visokim kamatnim stopama koje dosežu i do 50
posto.
Rezultat je to, mišljenja je Santini, nereguliranog odnosa
između vjerovnika i dužnika te postojećeg postupka naplate
spornih potraživanja.
Jedino je rješenje, drži Santini, uvođenje mjenice kao instrumenta
osiguranja plaćanja.
Hrvatska narodna banka mora selektivno riješiti i pitanje obvezne
rezerve poslovnih banaka, koja trenutačno iznosi 30 posto s obzirom
na ročnost, što bi djelovalo i na smanjenje kamatnih stopa. Visoka
razina obvezne rezerve znatno ograničava investicijsku
aktivnost.
U našim uvjetima visoka obvezna rezerva zapravo je supstitut
povećanja kamatne stope na blagajničke zapise koju bi centralna
banka morala ponuditi kako bi "očistila" pretjeranu likvidnost.
Tako se cijena restiktivne monetarne politike naplaćuje od
gospodarstva.
GOSPODARSTVO NE MOŽE PODNIJETI TERET VISOKOG PRORAČUNA
Udio konsolidiranog državnog proračuna u BDP-u povećan je lani na
45,5 posto uz povećano zaduživanje u inozemstvu. Hrvatsko
gospodarstvo ne može podnijeti teret takvog proračuna u kojem su
izuzetno visoka izdvajanja za vojsku i policiju, ocijenio je
Santini.
"Hrvatska može povećati svoje obrambene sposobnosti jedino
ulaganjem u čovjeka. To znači veća izdvajanja u znanost i
obrazovanje, što će povećati našu konkurentnost prema susjedima i
pomoći našoj integraciji s Europom", kaže on.
To znači mijenjati strukturu rashoda prema stvaranju kulture rada
kao kriterija i smisla ljudske vrijednosti. U uvjetima treće
tehnološke revolucije jedino znanje kao nezavisna varijabla može
ubrzati razvoj. Obnova bez razvitka proizvodnih i uslužnih
kapaciteta nije akcelerator razvoja, jer potiče samo potrošnju,
a ne razvoj.
ISKORISTITI KOMPARATIVNE PREDNOSTI HRVATSKE
U strategiji razvoja Hrvatske treba iskoristiti komparativne
prednosti. To su prema Sanitiniju turizam i sve aktivnosti vezane
uz tzv. plavu magistralu, kao primjerice brodogradnja, te tzv.
zelenu magistralu, kojoj su temelji u poljoprivredi i prehrambenoj
industriji. Te se dvije razvojne magistrale u kratkom roku mogu
dinamizirati.
Jadranka Šević
(Hina) js sbo
241604 MET mar 98