STRATEGIJA RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE: ŠTO, ZAŠTO I KAKO?

ZAGREB, 24. veljače (Hina) - Hrvatska nema jedinstvenu nacionalnu strategiju razvoja, ali ima niz parcijalnih segmentnih strategija za pojedina područja i djelatnosti. Strategija spontanog razvoja je također strategija i nije nam potrebna granska strategija koja će unaprijed favorizirati pojedina područja. Strategiju države nemoguće je provoditi bez strategije socijalnog razvitka. Bez makro strategije države, koje nema, nemoguće je procjeniti daljni razvoj svakog poduzeća odnosno strategiju tvrtke. Naglasci su to s današnjeg okruglog stola "Strategija razvoja Republike Hrvatske: što, zašto i kako?", koji je organizirala Hrvatska udruga poslodavaca, a koji je okupio 60-ak sudionika- predstavnika Vlade, političkih stranaka, sindikata, poslodavaca i znanstvenika.#L# Ideja skupa bila je odgovoriti na niz pitanja imamo li strategiju, treba li nam, tko bi je trebao pisati, tko provesti, što bi njome utvrdili isl, kazao je uvodno glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević Hrvatska ima niz parcijalnih nacionalnih strategija: turizma, prostornog uređenja, zaštite ekosustava Jadrana, otoka..., kazao je u ime hrvatske Vlade njezin potredsjednik i ministar znanosti i tehnologije dr. Ivica Kostović. Podsjetio je da Vlada plaća 41 djelatnika Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), u kojem se izrađuje 12 raziličitih programa, a tu je i financiranje programa koje izrađuju Institut za turizam i Institut za javne financije. Predsjednik Predsjedništva HUP-a Mladen Jakopec, ukazujući na probleme poslodavaca i gospodarstvenika, rekao je kako sve analize moraju poći od razmatranja konkurentnosti hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu. Uz sadašnje troškove, skup kapital, trošak komunalnih naknada i monopolističke cijene javnih poduzeća, iluzorno je očekivati nova ulaganja u proizvodnju i izvoz, ocjenjuje Jakopec. Pohvalivši pokušaj Vlade da riješi nezaposlenost, Jakopec je i ukazao da se to ne može učiniti bez tjesne suradnje s poslodavcima jer je premalo rješenja koja će brzo polučiti rezultate. Za Stjepana Zdunića s EIZ-a, najbliža sadašnjosti je strategija spontanoga razvoja, a potrebno je pritom preispitati koncepciju privatizacije u koju mora biti ugrađen razvoj, ulaganje i dokapitalizacija. Posljedica kreditne ekspanzije, po Zduniću, je aprecijacija kune. Povećanje korištenja kapaciteta, broja zaposlenih i investicija, tri su izvora ukupnoga rasta, smatra dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta dr. Uroš Dujšin, ocijenivši katastrofalno malim ulaganje u proizvodnju. Glavni je hrvatski cilj postizanje održive stope dugoročnog rasta, ističe savjetnica Predsjednika RH za gospodarstvo Lidija Zorić. Ocijenila je kako je koncept upravljanja potražnjom neprimjeren sadašnjem trenutku, kako bi devalvacija bila skupa i uzrokovala bi nestabilnost, a pitanje je i u kojoj bi mjeri izvoz bio elastičan pri promjeni tečaja. Osvrnula se i na, kako je rekla, antipoduzetničku kampanju u medijima, što je neprihvatljivo. Hrvatska je Vlada otvorena za suradnju i razgovore o mogućim koncepcijama i promišljanjima strategije razvoja, ustvrdila je zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić. Dodala je kako nije za gransku strategiju razvoja gospodarstva jer tko će i kako, zapitala se, poslodavce prisiliti na favoriziranje u nekom sektoru. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara ukazao je na strategiju socijalnog osiguranja i razvoja. Predsjednik Udruge poslodavaca trgovine Hrvatske Davorin Šutina govorio je pak o potrebi poznavanja makro strategije kako bi se mogla utvrditi strategija pojedinog poduzeća, ukazavši i na potrebu osiguranja od nekomercijalnih rizika. Kako je najavljeno, sva izlaganja sa današnjega okrugloga stola bit će objavljena u posebnoj publikaciji HUP-a. (Hina)db dd 241557 MET feb 98