ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Četiri godine nakon uvođenja antiinflacijskog programa Hrvatska mora preispitati pogreške u vođenju dosadašnje ekonomske politike i usmjeriti strategiju razvoja prema smanjenju porezne presije, rastu
proizvodnje i zaposlenosti, izvozu i investicijama, zaključak je okruglog stola "Ekonomska politika Hrvatske", održanog danas u Zagrebu u organizaciji časopisa "Ekonomija".
ZAGREB, 28. veljače (Hina) - Četiri godine nakon uvođenja
antiinflacijskog programa Hrvatska mora preispitati pogreške u
vođenju dosadašnje ekonomske politike i usmjeriti strategiju
razvoja prema smanjenju porezne presije, rastu proizvodnje i
zaposlenosti, izvozu i investicijama, zaključak je okruglog stola
"Ekonomska politika Hrvatske", održanog danas u Zagrebu u
organizaciji časopisa "Ekonomija". #L#
U raspravi je sudjelovalo petnaestak uglednih hrvatskih
ekonomista, među kojima i Željko Rohatinski, Guste Santini, Jakov
Sirotković, Dražen Kalogjera, Mato Crkvenac, Uroš Dujšin, Božidar
Jelčić i Branko Horvat.
Kako bi Hrvatska dostigla razinu bruto nacionalnog proizvoda
zemalja Europske unije trebat će joj, prema nekim procjenama,
četrdesetak godina, rekao je dr. Uroš Dujšin. Prema njegovoj
ocjeni, hrvatski razvojni procesi prekinuti su još 1979., kada je
Europa krenula u tehnološku revoluciju i razvoj.
Hrvatska, drži Dujšin, nema poduzetničku klasu, nema program
financiranja novih poduzetnika ni nacionalnu strategiju razvoja.
Program zaposlenosti, prema njegovoj ocjeni, također nije razvojni
program, nego isključivo socijalno-politički projekt.
Početkom ove godine, naglasio je Crkvenac, sve više dolaze do
izražaja pogreške u političkom i gospodarskom sustavu.
Crkvenac smatra da treba "razmekšati monetarnu politiku s ciljem
poticanja izvoza te reformi uloge države u ekonomiji".
Posljednje tri godine priljev deviznih sredstava, novca i kapitala
raste prosječno 27 posto na godinu. Stoga, smatra dr. Rohatinski,
bit problema nije u precijenjenosti kune, nego u efikasnoj upotrebi
tih sredstava. Unatoč brzom rastu prihoda, istodobno se smanjuje
likvidnost hrvatskih tvrtki, a povećava koeficijent njihove
zaduženosti s 26 na 38 posto.
"Udio javne potrošnje u bruto društvenom proizvodu (BDP) dosegnuo
je početkom ove godine 60 posto", rekao je akademik Sirotković,
dodajući kako to potvrđuje da je gospodarstvo i dalje u funkciji
politike.
Želimo li krenuti naprijed, ocijenili su hrvatski ekonomisti na
današnjem skupu, trebali bismo ostvariti godišnji porast
proizvodnje između osam i deset posto te udio investicija u BDP-u od
30 posto. Stoga, uz hitno smanjenje poreza radi rasterećenja
privrede, ekonomisti predlažu i uvođenje poreznih olakšica za
strane investicije. Mišljenja ekonomista su podijeljena jedino u
tome treba li novu strategiju razvoja hrvatskoga gospodarstva
početi uvođenjem realnog tečaja kune ili je pak graditi u okvirima
sadašnje monetarne politike.
(Hina) js sp
281738 MET feb 98