ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Izdavački knjiga, osobito mali nakladnici koji čine većinu izdavačke djelatnosti u Hrvatskoj, našli su se pred nepremostivim teškoćama, rečeno je na Debatnom klubu Udruge za suradnju domovine i dijaspore u
Zagrebu. Prvi je razlog tome naglo opadanje interesa za knjigu određenih društvenih slojeva koji su je prije kupovali, a drugi krajnje destimulirajući uvjeti poslovanja nakladnika, istaknuo je Srećko Lipovčan, glavni urednik naklade "Erasmus", specijalizirane za objavljivanje hrvatske kulturne baštine.
ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - Izdavački knjiga, osobito mali
nakladnici koji čine većinu izdavačke djelatnosti u Hrvatskoj,
našli su se pred nepremostivim teškoćama, rečeno je na Debatnom
klubu Udruge za suradnju domovine i dijaspore u Zagrebu. Prvi je
razlog tome naglo opadanje interesa za knjigu određenih društvenih
slojeva koji su je prije kupovali, a drugi krajnje destimulirajući
uvjeti poslovanja nakladnika, istaknuo je Srećko Lipovčan, glavni
urednik naklade "Erasmus", specijalizirane za objavljivanje
hrvatske kulturne baštine. #L#
U sinoćnoj raspravi još su sudjelovali Branimir Donat, izdavač i
urednik naklade "Dora Krupićeva", i Stipe Bagarić, bivši urednik u
Kršćanskoj sadašnjosti.
Knjiga je skupa zbog vrlo niskih naklada, što je nakladnike dovelo
na rub postojanja, ustvrdio je Lipovčan. Honorari autora su
"sramotno niski" i opterećeni tolikim porezima, te samo još osobni
entuzijazam, i nakladnika i autora, može tu djelatnost držati na
životu. Upozorio je na sve dramatičniju nestašicu autora, stručnih
pisaca i prevoditelja. Sav se problem, po Lipovčanu, svodi na slab
"odnos društva prema cjelini duhovnog posla".
Upozorivši na usporedbu između dviju bibliografija u posljednjih
sedam godina, srpskih izdanja i hrvatskih, Branimir Donat je rekao:
"Tu smo mi pobijeđeni." Oni su preveli velik broj kompetentnih
naslova iz filozofije, povijesti, znanosti, mi pak nemamo ni ljude
koji bi prevodili. "U tijeku je proces osipanja snaga i gubljenja
kriterija", njegova je ocjena.
Sva su trojica govornika upozorila na "katastrofalan problem
distribucije" knjige, to jest knjižarstva, koje je, po njima,
uništeno u pretvorbi. Tako su neki veliki gradovi praktično ostali
bez knjižara. "Država, koja je knjižare praktično ukinula, morala
bi tu pomoći" i omogućiti u gradovima otvaranje velikih knjižara da
knjiga bude dostupna ljudima, drži Donat. Osvrnuo se i na tvrdnje
nekih predstavnika vlasti o bogatstvu izdavačke djelatnosti u nas,
po kojima imamo dvije tisuće izdavača. Onih koji išta izdaju ima
120-ak, a najviše 15 onih koji objave po 20-ak naslova na godinu,
računa Donat.
Najneodrživijim udarcem na knjigu svi su sudionici razgovora
ocijenili uvođenje PDV-a. Osim što PDV poskupljuje knjigu, on guši
izdavača: čim knjiga iziđe iz tiska, na svaki se proizvedeni
primjerak odmah plaća državi 22 posto poreza, bez obzira na to kada
će i hoće li ikada knjiga biti prodana, rečeno je. To vrijedi i za
svaku darovanu knjigu, čak i za onih devet primjeraka koji se po
zakonu daju državnim knjižnicama.
Ovakvi razgovori kao ovaj, ocijenio je jedan izdavač iz
slušateljstva, uistinu ne vode ničemu, jer ih nitko ne čuje niti
mari. Valjalo bi zato ubuduće, drži Srećko Lipovčan, na debate o
pitanju knjige pozvati ljude iz ministarstva - kulture, školstva,
gospodarstva i znanosti.
(Hina) vpav gk
121217 MET mar 98