ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Makroekonomski su elementi stabilizacije hrvatskog gospodarstva - niska stopa godišnje inflacije (ispod četiri posto), znatne devizne pričuve, uravnoteženi proračun i stabilan tečaj kune, postignuti; no,
sad je nužno napraviti iskorak ka dugoročnom realnom rastu gospodarstva, ocjena je stručnjaka Svjetske banke objavljena u njihovom posljednjem izvješću pod nazivom "Hrvatska nakon stabilizacije" (Croatia Beyond Stabilization).
ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Makroekonomski su elementi
stabilizacije hrvatskog gospodarstva - niska stopa godišnje
inflacije (ispod četiri posto), znatne devizne pričuve,
uravnoteženi proračun i stabilan tečaj kune, postignuti; no,
sad je nužno napraviti iskorak ka dugoročnom realnom rastu
gospodarstva, ocjena je stručnjaka Svjetske banke objavljena u
njihovom posljednjem izvješću pod nazivom "Hrvatska nakon
stabilizacije" (Croatia Beyond Stabilization). #L#
Stručnjaci Svjetske banke smatraju da se nove investicije,
kao jedini pokretač gospodarskog rasta, mogu samo djelomično
financirati stranim zajmovima i izravnim inozmenim ulaganjima, a
prvenstveno porastom domaće štednje kroz povećanje mikroekonomske
učinkovitosti i reformu poreznog sustava.
U tom se izvješću naglašava kako je nakon reintegracije istočne
Slavonije u hrvatski pravni i gospodarski sustav uklonjena i
posljednja prepreka za dovršenje tranzicije gospodarstva u
moderno i tržišno orijentirano.
Rast bruto nacionalnog proizvoda od 1994. većinom je, ocjenjuju u
Svjetskoj banci, rezultat jednokratnih učinaka uslijed obnove i
povratka turista. U drugim sektorima ekonomija još nije sposobna
pokazati elemente za dugoročni proces poboljšanja.
Tako je industrijska proizvodnja po sektorima ostala na relativno
niskoj razini, ukazujući na sporo prilagođavanje novoj tržišnoj
situaciji i zahtjevima. Usprkos razočaravajućem rastu
proizvodnje, u proteklom trogodišnjem razdoblju realne su plaće
rasle puno brže od produktivnosti, što se odrazilo na porast
potrošnje i negativno utjecalo na nacionalnu štednju i deficit
vanjskotrgovinske razmjene, što stručnjaci Svjetske banke
smatraju najvećim problemima Hrvatske.
Kao smjernice daljnjeg razvoja hrvatskog gospodarstva oni predlažu
rješavanje problema najvećih tvrtki-gubitaša. Njihovi su gubici u
1995. iznosili 10 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), a njihov
se udio u 1996. povećao na 11 posto, što je alarmantni pokazatelj.
Uz to, budući da je razvoj domaće proizvodnje moguć jedino kroz
njezino osposobljavanje za konkurenciju stranoj, a ne izolacijom,
trebalo bi provesti hitnu i potpunu privatizaciju.
Prvenstveno se to odnosi na privatizaciju javnih poduzeća poput
Hrvatske elektroprivrede, te telekomunikacija. Naglasak su
stručnjaci Svjetske banke stavili i na poljoprivredni sektor,
prvenstveno velike poljoprivredno-prehrambene tvrtke, te
traženje bržeg rješenja za problem zemljišta u državnom
vlasništvu.
Istaknuli su potrebu profesionalnog provođenja kuponske
privatizacije koja bi trebala rezultirati koncentriranim, a ne
raspršenim vlasništvom, kao što je to bio slučaj u dosadašnjem
postupku privatizacije.
U bankarskom sektoru previše je banaka, najpoznatnije
i najjače banke nisu dovoljno profitabilne, te se ocjenjuje da
bi trebalo pooštriti pravila bankarskog poslovanja i kontrole.
Na tržištu kapitala, pak, trebalo bi ojačati financijsku
disciplinu tvrtki i povećati učinkovitost financijskog sustava
kako bi stimulirao nacionalnu štednju.
U Svjetskoj banci drže kako je potrebno provesti i reformu u
javnom sektoru, prije svega kroz smanjenje poreznih opterećenja,
preusmjeravanje javne potrošnje, zaustavljanje rasta troškova
zdravstva bez snižavanja kvalitete zdravstvenih usluga, i ključno,
reformirati mirovinski sustav.
(Hina) sm sbo
131448 MET mar 98