ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Najnovija novčana i gospodarska kretanja u zemlji i analiza kreditne i kamatne politike hrvatskih banaka u prošloj godini bile su središnje teme rasprave na redovitoj mjesečnoj sjednici Savjeta Hrvatske
narodne banke održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, izviješćeno je iz HNB-a.
ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Najnovija novčana i gospodarska kretanja
u zemlji i analiza kreditne i kamatne politike hrvatskih banaka u
prošloj godini bile su središnje teme rasprave na redovitoj
mjesečnoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke održanoj u
srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba,
izviješćeno je iz HNB-a.#L#
Podaci o kretanju cijena u veljači - maloprodajne cijene porasle su
prema prethodnom mjesecu za 0,4 posto i troškovi života za 0,7
posto, dok su cijene proizvođača bile za 0,1 posto manje - potvrđuju
ranije procjene da će uvođenje poreza na dodanu vrijednost izazvati
jednokratni cjenovni pomak, nakon kojega se može očekivati
smirivanje. Ova velika promjena u poreznom sustavu prošla je i bez
bilo kakvih zamjetnijih poremećaja u ukupnoj likvidnosti. Dosad
raspoloživi pokazatelji govore o povoljnim učincima spomenutog
poreza glede ravnomjernog punjenja državnog proračuna. Stoga se u
predstojećem razdoblju ne nameće potreba niti kratkoročnog
zaduživanja državnog proračuna kod središnje banke, ali je
neophodna njihova kontinuirana suradnja kako bi se tokovi novca
usklađivali tako da bi se i nadalje očuvala zadovoljavajuća
stabilnost cijena i tečaja kune, navodi se u priopćenju.
Promjene u novčanoj politici zasad nisu potrebne, stoji u
priopćenju i dodaje: Plasmani banaka rasli su, doduše, i na početku
ove godine u visokim iznosima - siječanjski prirast plasmana
iznosio je oko 700 milijuna kuna - ali ipak sporije nego u prošloj
godini. Prosječna kamatna stopa na kunske plasmane porasla je za
0,6 postotnih poena i iznosila je oko 14,7 posto, dok je prosječna
kamatna stopa na kunske depozite povećana za 0,3 postotna poena i
sada je na razini 4,67 posto. Likvidnost je zadovoljavajuća, tako
da su banke krajem veljače držale u blagajničkim zapisima HNB oko
946 milijuna kuna, što je više nego krajem prethodnog mjeseca.
Intervencija središnje banke na deviznom tržištu tijekom prošloga
mjeseca nije bilo, a tečaj kune ostao je stabilan.
Članovi Savjeta upoznati su s rezultatima prve obrade istraživanja
u koje je uključeno 55 hrvatskih banaka, a kojim se nastojao dobiti
što potpuniji uvid u vođenje kreditne i kamatne politike,
organiziranost i pozornost koju posvećuju procjeni rizičnosti
projekata i korisnika kojima odobravaju sredstva, te drugim
sastojcima zdravog i stabilnog bankovnog poslovanja. Iz tog
istraživanja nastojat će se, kako je priopćeno, izvući pouke kojim
mjerama bi središnja banka mogla poticati daljnji razvoj i
stabilnost bankovnog sustava, kako bi se što spremnije sučeljavao
sa rastućom konkurencijom i novim izazovima u suvremenom
financijskom poslovanju.
Na zahtjev Nadzornog odbora Dubrovačke banke d.d. Savjet HNB
ocijenio je da predloženi kandidat za predsjednika Uprave te banke
Dario Kaurić ispunjava propisane uvjete i dao prethodnu suglasnost
za njegovo imenovanje, a isto takvu suglasnost dobila je i nova
uprava zagrebačke Centar banke d.d., čiji Nadzorni odbor je za
mjesto predsjednice Uprave odabrao Gordanu Zrinšćak, a za članice
Uprave Ljiljanu Podhraški i Ružicu Vađić.
Savjet HNB nastavit će svoj rad bez trojice dosadašnjih članova -
Marina Kružićevića, Borislava Škegre i Branka Vukmira - kojima je
istekao šestogodišnji mandat na ovoj dužnosti, tijekom kojega su
svojim savjesnim i predanim radom dali značajan doprinos ukupnim
dosadašnjim učincima središnje novčane institucije, kaže se na
kraju priopćena sa sjednice Savjeta HNB-a.
(Hina) pp mć
042124 MET mar 98