DELO -POTOČNIK -12. III.

SLOVENIJA DELO 12. III. 1998. Spornim pitanjima o granici dati vremena da sazriju "Trdinov vrh kojeg Hrvati nazivaju Sveta Gera, 'hrvatski je teritorij', kaže predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku dr. Žarko Domljan i dodaje da nema nikakve dvojbe kuda prolazi granica na kopnu i na moru jer da vrijedi 'više slovenskih dokumenata' kojima je odlučena granica između Hrvatske i Slovenije. Drukčijeg je mišljenja hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić koji kaže da će se sporazum o granici moći potpisati kad se obje strane dogovore o kopnenoj granici. Vođa hrvatske diplomacije primjećuje da će se o nekim neriješenim pitanjima o određivanju granice na kopnu moći postići sporazum u okviru mješovitoga diplomatskog povjerenstva za granice dok su za određivanje morske granice još potrebni pregovori, a ako se ne nađu rješenja, 'prijateljskim državama kakve su Slovenija i Hrvatska ne može naštetiti' ni međunarodna arbitraža. U polupredsjedničkom sustavu kakav je hrvatski, parlament kojim relativnom većinom vlada stranka na vlasti, nema ulogu kao u parlmentarnoj demokraciji. Možda si hrvatski zastupnici baš zato daju oduška u prigodama kakva se ponudila u jesen 1994. poslije posjeta skupine slovenskih parlamentaraca spornim istarskim selima (uz neodređenu granicu). Tada su svi, bez obzira na stranačku pripadnost, udarali po slovenskoj politici, a i danas se može vidjeti da zagovaraju tvrđa stajališta prema sjevernoj susjedi nego izvršna i vrhovna vlast. No uz suprotna stajališta glede najgorućijih pitanja u hrvatsko- slovenskim odnosima, tijekom zagrebačkih razgovora izaslanstva odbora za međunarodne odnose državnoga zbora, treba naglasiti stajalište vođe slovenske delegacije Jelka Kacina da na moru između Slovenije i Hrvatske nema nikakve granice, da ne zna ni za kakva obećanja sa slovenske strane (poslije dva susreta Frlec-Granić) da će se slovenska vojska uskoro maknuti s Trdinova vrha o čemu je govorio Žarko Domljan i da pitanja o granici koja se ne mogu sporazumno riješiti, treba prepustiti vremenu, da sazriju. Po mišljenju predsjednika odbora za međunarodne odnose Jelka Kacina, Slovenija u ničemu ne ometa hrvatski cestovni plan koji se preko našeg područja usmjerava u Srednju Europu, a još manje mu prkosi jer se s jedne strane radi o premalim materijalnim mogućnostima za ubrzanje gradnje cesta, a s druge su strane prioritetni planovi za ceste u Sloveniji drukčiji nego u Hrvatskoj. Pretresali su i otvorena pitanja dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama pri čemu je naglašeno da naša strana očekuje hrvatski odgovor na slovenske prijedloge za rješenje koji su izrečeni na siječanjskim pregovorima u Ljubljani. Lani potpisani sporazum o malograničnom prometu slovenski parlament još nije ratificirao, jer su iz teksta sporazuma zabunom ispala neka pogranična naselja, a druga su neutemeljeno uvrštena u taj krug. Prvi posjet izaslanstva parlamentarnog odbora za međunarodne odnose Hrvatskoj poslije 1994. godine kad je hrvatski parlament poslije istarske pustolovine slovenskih zastupnika na neko vrijeme zamrznuo odnose s državnim zborom, osobito je u pregovorima s domaćinima pokazao da su takvi susreti potrebni, pogotovo ako obje strane igraju otvorenim kartama, jer to može potaknuti traženje rješenja. Ipak su odnosi sa susjedima prvorazredno pitanje slovenske i hrvatske vanjske politike, naglašeno je na svim susretima slovenskih parlamentaraca s hrvatskim domaćinima. Među državama je, i zaslugom parlamentaraca, već sklopljeno više od 30 sporazuma koji su - i pogrješno - često u sjeni prijepora o najspornijim pitanjima" - izvješćuje Peter Potočnik. 130055 MET mar 98