DNEVNI GLASNIK - 11. OŽUJKA

RIM - Italija podupire hrvatska nastojanja prema integriranju u eutoatlantske institucije, istaknuto je u utorak u Rimu tijekom razgovora podtajnika talijanskog ministarstva vanjskih poslova Piera Fassina i zamijenika hrvatskog ministra vanjskih poslova Ive Sanadera. Glavne teme razgovora Sanadera i Fassina bile su kosovska kriza, primjena Daytonskih sporazuma, povratak izbjeglica i bilateralni odnosi. Obje strane se slažu da se što prije sklope bilateralni sporazumi o kojima se trenutačno pregovora, kaže se u zajedničkom pripćenju. ZAGREB - Trenutačno se u Norveškoj nalazi oko 1300 hrvatskih Srba koji u toj zemlji traže azil, izjavili su danas na redovitoj tjednoj konferenciji za novinare glasnogovornici OESS-a Mark Thompson i UNHCR-a Andrej Mahečić. Thompson je dodao kako je do sada doneseno sedam odluka, a koje su sve negativne. "Tijekom prošlog vikenda iz Mađarske je u Oslo doputovalo 56 hrvatskih Srba, a norveške su ih vlasti odmah vratile u Mađarsku", izjavio je glasnogovornik UNHCR- a i dodao da su mađarske vlasti rekle uredu UNHCR-a u Budimpešti da za sada nemaju naznake da bi te osobe mogle zatražiti azil u Mađarskoj, te da ih Budimpešta smatra "običnim turistima". Glasnogovornik UNHCR-a je rekao da je tih 56 hrvatskih Srba vraćeno u Mađarsku budući da se Mađarska smatra "sigurnom zemljom", za razliku od SR Jugoslavije, te i zbog toga što su te osobe azil mogle zatražiti i u Budimpešti. ZAGREB - Izaslanstvo norveškog parlamenta i norveškoga Helsinškog odbora izrazilo je danas u Zagrebu zabrinutost stanjem manjina u Hrvatskoj zbog neprestalnog priljeva Srba iz hrvatskog Podunavlja koji u Norveškoj traže azil. Norveški parlamentarci i članovi Helsinškog odbora razgovarali su s predstavnicima Hrvatskoga državnog sabora o ljudskim pravima i položaju srpske manjine a posebice srpskih izbjeglica u hrvatskom Podunavlju. Voditelj izaslanstva Erik Solheim rekao je kako Norveška neće odobravati azil samo iz gospodarskih razloga i da vjeruje da većini neće biti odobren azil. On je posebno izrazio zabrinutost zbog govora hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na zadnjem saboru HDZ-a koji je prema njegovim riječima izazvao negativne reakcije. Potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora Vladimir Šeks (HDZ) je tijekom razgovora s Norvežanima rekao da Srbi iz hrvatskog Podunavlja odlaze samo iz gospodarskih razloga. Šeks i predsjednica Odbora za međuparlamentarnu suradnju Zastupničkog doma Zdravka Bušić rekli su da je govor predsjednika Tuđmana, budući da je održan na stranačkom saboru HDZ-a, bio namijenjen za unutarnju uporabu te da u njemu nema spornih momenata. ZAGREB - Tek kad se konačno dogovori cjelovito rješenje kopnene granice između Slovenije i Hrvatske bit će moguće potpisati Ugovor o granici, rekao je u utorak hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić u razgovoru s izaslanstvom Odbora za međunarodne odnose Državnoga zbora Slovenije koje je vodio predsjednik tog Odbora Jelko Kacin. Razgovaralo se o stanju odnosa između dviju država i o otvorenim pitanjima koja su posljedica raspada SFRJ. Ministar Granić je istaknuo potrebu ubrzanja pregovora radi rješavanja nekih pitanja poput dugovanja Ljubljanske banke - filijale Zagreb, nuklearne elektrane Krško i Sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima. ZAGREB - Liberalna stranka(LS), Hrvatska narodna stranka (HNS) i Istarski demokratski sabor (IDS) kao parlamentarne stranke političkoga centra nastavit će suradnju započetu porečkim razgovorima u kolovozu i osječkim razgovorima u listopadu prošle godine, ističe se u utorak u zajedničkom priopćenju tih stranaka. Također se navodi da je Hrvatska seljačka stranka (HSS) objavila da izlazi iz daljnjega zajedničkog nastupa. NEW YORK - Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije uspjelo u utorak usvojiti zajedničku izjavu za tisak o krizi na Kosovu, jer je kinesko izaslanstvo obznanilo da nije o tome primilo upute svoje vlade, doznaje se iz neimenovanog diplomatskog izvora. Kineski predstavnici smatraju da su problemi na Kosovu unutarnja stvar Jugoslavije, precizirao je isti diplomatski izvor. BEČ - Delegati Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) započeli su danas hitno zasjedanje na kojem će raspravljati o planu akcije za Kosovo. Poljski ministar vanjskih poslova Bronislaw Geremek, čija zemlja trenutno predsjedava OESS-om, predložio je plan od devet točaka a koji će činiti osnovu za raspravu. Planom se predviđa slanje misije OESS-a na Kosovo, koju će predvoditi bivši španjolski premijer Felipe Gonzales, čemu se u utorak suprotstavio jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević. Planom se traži i smanjenje broja policijskih snaga na Kosovu, a predviđa se i nazočnost OESS-a u Beogradu i Prištini radi nadzora nad situacijom i posredovanja u dijalogu. Kako javlja France presse, Stalno vijeće OESS-a zatražilo je od beogradskih vlasti da "pristane na međunarodnu istragu o masovnim smaknućima do kojih je možda došlo". PRIŠTINA - Kontaktna skupina dala je predsjedniku SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću rok od deset dana da poduzme konkretne korake na rješavanju kosovske krize, rekao je na posebni američki izaslanik za područje bivše Jugoslavije Robert Gelbard na konferenciji za novinare održanoj u utorak u sjedištu Američkog informativnog centra u Prištini. Gelbard je istaknuo da "primjena sile od strane bilo kojeg elementa društa povlači za sobom daljnje nasilje, a to ne može dovesti do trajnog rješenja problema na Kosovu". Kontaktna skupina inzistira na tome da Beograd odmah smanji pritiske, te traži od predsjednika Miloševića da shvati kako je došlo vrijeme za pronalaženje političkog rješenja, nastavio je Gelbard te dodao kako su SAD i dalje spremne sudjelovati u pronalaženju tog rješenja. "Državljani demokratskih društava također imaju svoje odgovornosti", podsjetio je američki izaslanik te dodao da dijalog mora uključiti dvije strane, te da se čelnici Kosova također moraju pripremiti na bezuvjetni dijalog. ZAGREB - Vlasti SRJ tvrde da su akcije srbijanske policije na Kosovu bile isključivo usmjerene protiv albanskih terorista, izjavio je danas na konferenciji za novinare veleposlanik SRJ u Hrvatskoj Veljko Knežević. On je napomenuo da se srbijanska vlada odlučno protivi internacionalizaciji kosovskog pitanja, jer bi to značilo miješanje u unutrašnja pitanja. Odgovarajući na upite novinara Knežević je rekao da će Kosovu biti osiguran određeni stupanj autonomije, ali "ne onakav kakav je imalo prema Ustavu iz 1974". Veleposlanik SRJ je zaključno ocijenio kako "nema razloga" da se kosovska kriza nepovoljno odrazi na odnose Hrvatske i Srbije. PRIŠTINA - Čelnik Demokratskog saveza Kosova (DSK) Ibrahim Rugova rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da nije dobio službenu ponudu od srbijanske vlada za dijalog, ali je izrazio spremnost kosovskih Albanaca za razgovor ako on bude bez ikakvih uvjeta. Složio se i s mogućnošću tajnih pregovora, uz posredovanje Zapada, koji bi vodili prema pravedenom rješenju kosovskog problema. Rugova je kazao da je većina albanskog pučanstva opredijeljena za mirno rješavanje kosovskog pitanja i svjesna je da svaki oružani sukob sa Srbijom može biti poguban. Kazao je da je ostajanje Kosova u sastavu takve Jugoslavije neprihvatljivo i nije dugoročno rješenje za Kosovo. Zahtjev za neovisnošću Kosova, za slobodu i demokraciju ne znači i mijenjanje granica, zaključio je. Jučerašnji posjet posebnog američkog izalsanika za područje bivše Jugoslavije Roberta Gelbarda, i zaključke Kontaktne skupine Rugova je ocijenio vrlo važnim za rješenje kosovske krize. PRIŠTINA - Ilegalna albanska organizacija koja sebe naziva Oslobodilačkom vojskom Kosova (OVK) upozorila je Kontaktnu skupinu, Europsku uniju, OUN i druge demokratske države da će "Oslobodilačka vojska Kosova i albanski narod nastaviti oslobodilačku borbu za neovisnost Kosova". U priopćenju (broj 45), što ga je danas objavio prištinski dnevnik na albanskome jeziku "Bujku", OVK uz ostalo traži da međunarodni čimbenici priznaju državu Kosovo te da kazne srpski režim, koji nastoji istijebiti albanski narod, zbog intervencije na Kosovu. PREKAZ - Kosovski su Albanci danas su u selu Prekazu iskopali tijela svojih rođaka poginulih u sukobu sa srbijanskom policijom i počeli posao njihove identifikacije te ponovnog pokapanja prema muslimanskim običajima, objavila je agencija Reuter. Srbijanska policija i vatrogasci jučer su u Prekazu pokopali ubijene Albance nakon što su obitelji žrtava to odbile učiniti zahtijevajući da strani patolozi obave neovisne obdukcije. Prema izvješćima zapadnih novinara, lokalno je stanovništvo u Prekazu iskopalo 53 lijesa. Najmanje polovicu tijela, izrešetanih mecima, gotovo je nemoguće identificirati, javlja Reuter. ZAGREB - Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) zatražilo je od europskih zemalja da ne vraćaju etničke Albance na Kosovo, rekao je danas na redovitoj konferenciji za novinare glasnogovornik UNHCR-a Andrej Mahečić. Glasnogovornik je dodao kako je UNHCR zatražio od svih strana da se suzdrže od nasilja koje bi moglo uzrokovati novi val izbjeglica. UNHCR za sada nema pristupa određenim područjima na Kosovu i zbog toga ne može pobliže procijeniti tamošnju trenutačnu izbjegličku situaciju, nastavio je Mahečić. Veliki broj osoba bježi s Kosova, a UNHCR raspolaže podacima da je oko 4.440 osoba, etničkih Albanaca i Srba, pobjeglo s Kosova u susjednu Crnu Goru, kazao je Mahečić te dodao da je UNHCR zatražio od vlasti u Beogradu slobodan pristup svim područjima Kosova. BRUXELLES - Predstavnici zemalja članica NATO-a sastali su se danas s albanskim ministrom obrane Perikli Tetom koji od Sjevernoatlantskog saveza traži razmještanje savezničkih postrojbi na albanskoj granici kako bi se spriječilo širenje sukoba na Kosovu, priopćili su diplomati u Bruxellesu. Vijeće NATO-a uzet će na znanje stajalište Tirane, izraziti svoju "solidarnost" glede pristupanja Albanije programu vojne suradnje Partnerstvo za mir, ali će odbiti mogućnost razmještanja trupa u Albaniji, saznaje se iz istih izvora. Više članica saveza, koje su i članice Kontaktne skupine za bivšu Jugoslaviju, ocjenjuju da je oružana intervencija u ovoj fazi preuranjena i radije žele pričekati posljedice odluka Kontaktne skupine o vršenju pritiska na vladu u Beogradu. MEKSIKO - Bivši španjolski premijer Felipe Gonzales službeno je prihvatio misiju posredovanja Kontaktne skupine o bivšoj Jugoslaviji glede krize na Kosovu, priopćio je Gonzalesov glasnogovornik u Meksiku. Gonzales bi, u prvom, redu trebao pokušati pokrenuti dijalog između jugoslavenskih vlasti i kosovskih Albanaca. SOFIJA - Pet balkanskih zemalja pozvalo je u utorak Jugoslaviju da vrati autonomiju svojoj nemirnoj pokrajini Kosovo, kao korak ka rješavanju sukoba s većinskim albanskim stanovništvom. Ministri vanjskih poslova Bugarske, Grčke, Makedonije, Rumunjske i Turske pozvali su Beograd na "traženje obostrano prihvatljivih rješenja koja bi se zasnivala na povratku autonomije Kosovu unutar Savezne Republike Jugoslavije". Bugarska ministrica vanjskih poslova Nadežda Mihailova, koja je predložila deklaraciju, ne slaže se sa srpskom tvrdnjom da je Kosovo unutarnji problem Jugoslavije. Prijedlog poziva na "potpuno poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda etničkog albanskog stanovništva" te ističe da bi rješenje problema na Kosovu trebalo poštivati postojeće granice. U dokumentu se također poziva kosovske Albance da odbace "secesionističku politiku". DEN HAAG - Ured tužitelja UN-ova suda za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije ovlašten je sudski goniti osobe umiješane u najnovije sukobe na Kosovu, stoji u priopćenju suda objavljenom u utorak. U priopćenju glavne tužiteljice Louise Arbour stoji da njezin ured prikuplja podatke i dokaze vezane uz nemire na Kosovu te će nastaviti nadzirati razvoj događaja na tom području. Sud očekuje punu suradnju vlasti SR Jugoslavije u istrazi na Kosovu, dodala je Arbour. MOSKVA - Rusija se protivi slanju bilo kakvih mirovnih snaga na Kosovo, izjavio je u srijedu ruski ministar obrane Igor Sergejev za agenciju Interfax. Ruski predsjednik Boris Jeljcin već je u utorak kategorički isključio mogućnost slanja ruskih postrojba na Kosovo istaknuvši da je "već dovoljno mjesta" na kojima su one raspoređene. ANKARA - Turska je danas pozvala na obnovu autonomije Kosova kako bi se tamošnji etnički sukob završio bez promjene jugoslavenske granice. "Poštivanje ljudskih prava osoba koje žive na tom području temelj je za rješenje kosovskog sukoba", izjavio je glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Necati Utkan i istaknuo: "To znači da Kosovu treba vratiti posebni status". "Naravno, važno je očuvati sadašnje granice", rekao je on. OTTAWA - Američka državna tajnica Madeleine Albright dobila je u utorak potporu Kanade da se izvrši pritisak na Beograd glede stanja na Kosovu. Albright se tijekom svojeg prvog posjeta Kanadi sastala s kanadskim ministrom vanjskih poslova Lloydom Axworthyem (Lojd Ekuorti). Na zajedničkoj konferenciji za novinare u utorak navečer Axworthy je rekao da se Kanada "u cijelosti slaže s prvim nizom kaznenih mjera" protiv Beograda, koje je u Londonu predložila Kontaktna skupina. On je podsjetio da je Kanada u ponedjeljak najavila niz jednostranih sankcija protiv Savezne Republike Jugoslavije, koje djelomice odgovaraju odlukama iz Londona. Riječ je o trenutačnoj suspenziji kreditiranja izvoza u SR Jugoslaviju i prekidu pregovora, koji su u tijeku, o zračnom prometu između dviju zemalja. LJUBLJANA - Slovenija neće mijenjati svoje stajalište o sukcesiji bivše SFRJ, bez obzira na trenutačne restrikcije na uvoz slovenske robe u SRJ, rekao je danas na konferenciji za novinare predsjednik vlade Janez Drnovšek. Eventualna očekivanja Beograda da će se promijeniti stajališta u pitanjima sukcesije zbog restrikcija na uvoz slovenske robe u SRJ nerealna su, rekao je Drnovšek i istaknuo da Ljubljana u tom pogledu neće popuštati. Izaslanstvu ministarstva vanjskih poslova SRJ, koje je u ponedjeljak boravilo u Ljubljani, Slovenija je priopćila da se Ljubljana drži odredaba nekoliko dokumenata međunarodne zajednice kojima se utvrđuje da je SFRJ prestala postojati a da SRJ nije nastavak njezina kontinuiteta. BEOGRAD - Kamioni sa slovenskom robom nesmetano ulaze u Jugoslaviju, izjavio je danas za Betu predsjednik srbijanske gospodarske komore Momir Pavlićević dodavši da ne zna razloge zbog kojih su slovenski kamioni bili zadržani na granici od prošloga petka u podne. Slovenska gospodarska komora potvrdila je Beti da je od danas normaliziran prolaz kamiona preko jugoslavensko-hrvatske granice. Beogradski tisak danas piše da je slučaj s kamionima dobio veliku medijsku pozornost u Ljubljani i da se tamo govori o "političkoj pozadini" cijeloga slučaja. Spominje se kažnjavanje Slovenije zbog "potpore albanskim teroristima" kao i pritisak na slovensku vladu da popusti u pregovorima o sukcesiji. (Hina) vul/del 111648 MET mar 98