DNEVNI GLASNIK - 10 OŽUJKA

VUKOVAR - U nazočnosti potpredsjednika Vlade i ministra razvoja i obnove Jure Radića danas su u Vukovaru potpisani ugovori s predstavnicima 56 poduzeća koja će uskoro u hrvatskome Podunavlju početi obnovu 1700 kuća od četvrtoga do šestoga stupnja oštećenosti. Vrijednost potpisanih ugovora procijenjena je na 404 milijuna kuna, a od 1700 kuća oko 600 će se graditi u gradu Vukovaru. Ostale kuće gradit će se u Bogdanovcima, Tordincima, Marincima, Tompojevcima, Tovarniku, Ilači, Đeletovcima te Iloku i Šarengradu. ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić sazvao je 29. sjednicu Zastupničkoga doma za 18., 19., 20. te 25., 26. i 27. ožujka. Po predloženu dnevnom redu sjednica će početi "aktualnim satom" predviđenim za zastupnička pitanja članovima hrvatske Vlade. Zastupnici će raspravljati i, kako se očekuje, donijeti odluku o iskazivanju povjerenja novim članovima hrvatske Vlade. Među predloženih 16 točaka dnevnoga reda nalazi se i prijedlog zakona o obvezama i pravima dužnosnika, o čemu je rasprava odgođena na prošloj sjednici. Uz taj zakonski tekst pozornost zastupnika sigurno će zaokupiti HSP-ov prijedlog zakona o otklanjanju posljedica totalitarnoga komunističkog režima. ZAGREB - U okviru mandata nadzora provedbe Erdutskog sporazuma, članovi Komisija Članka 11. jučer su posjetili kninsko područje, gdje su se susreli sa čelnicima šibensko-kninske županije, grada Knina te članovima Odbora za uspostavu povjerenja, ubrzani povratak i normalizaciju života za područje bivše općine Knin, a posjetili su i Kistanje. Svrha ovog posjeta bila je ocjena stanja povratka osoba srpske nacionalnosti iz Podunavlju, kao i izbjeglica iz inozemstva. U Izjavi, objavljenoj po završetku posjeta, Komisija navodi kako im je "drago što je i hrvatska Vlada zabrinuta zbog usporenog procesa organiziranog povratka i spontanih povrataka tijekom posljednjih šest mjeseci". Komisija Članka 11. navodi da je njen posjet "jasno ukazao da hrvatska Vlada mora mnogo više učiniti kako bi ubrzala proces povratka. Mora poduzeti korake kako bi uklonila razne prepreke koje koče ili priječe povratke". S tim u svezi Komisija, uz ocjenu stanja na pojednim područjima provedbe povratka, ističe više preporuka. Ocjena je Komisija da Nacionalni odbor za uspostavu pomirenja ne napreduje sa svojom misijom širom Hrvatske dovoljno brzim tempom te smatra da bi policija trebala učiniti više kako bi zadobila povjerenje svog lokalnog stanovništva. Komisija također poziva hrvatsku Vladu da usmjeri napore na ekonomsku revitalizaciju u svim ranije okupiranim područjima, ne samo u hrvatskom Podunavlju. "Hrvatski doseljenici iz Bosne i Hercegovine: ovo je najveći faktor koji ugrožava proces povratka/pomirenja", navodi se u Izjavi. PRIŠTINA - Nakon današnjeg razgovora s čelnikom kosovskih Albanaca Ibrahimom Rugovom, posebni izaslanik američkog predsjednika za područje bivše Jugoslavije Robert Gelbard novinarima je izrazio duboku zabrinutost svoje vlade zbog stanja na Kosovu i pozvao na zaustavljanje svih oblika nasilja. Kazao je da jugoslavenska vlada treba pokrenuti inicijativu uspostave povjerenja i dijaloga. Dodao je da provokacije Albanaca nisu bile tolikih razmjera da bi izazvale takvo nasilje srbijanskih vlasti. Čelnik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova istaknuo je važnost jučerašnje odluke Kontaktne skupine da se smanje napetosti na Kosovu te je odao priznanje angažmanu SAD-a u kosovskom pitanju. Kazao je da su Albanci očekivali mnogo više, nego što im je sada pruženo, ali i da se nadaju ubuduće većoj pomoći SAD-a i Europske unije. BEOGRAD - Posebni američki izaslanik za područje bivše Jugoslavije Robert Gelbard pozvao je jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića da "hitno" pokrene dijalog s Kosovom. "Objasnio sam predsjedniku Miloševiću veoma ozbiljne stavove svoje vlade, prema kojima je prijeko potrebno da se hitno pokrene dijalog i da se pronađe političko rješenje za Kosovo", izjavio je Gelbard nakon sinoćnjeg razgovora s Miloševićem. PRIŠTINA - Glasnogovornik čelnika kosovskih Albanaca Ibrahima Rugove, Xhemail Mustafa izjavio je sinoć kako odluke sa sjednice Kontaktne skupine u Londonu predstavljaju značajan trenutak za dalju internacionalizaciju pitanja Kosova. Po njegovoj ocjeni, to je i prvi značajan pomak u prisiljavanju beogradskog režima da odustane od državnog terora na Kosovu. PODGORICA - Sa područja Kosova u Crnu Goru je jučer prebjeglo još oko tisuću osoba, pa zajedno sa onima koji su stigli prijašnja dva dana u toj republici sada ima više od 4.500 kosovskih izbjeglica, javljaju državni mediji u Podgorici. Prema tim informacijama, radi se pretežno o Muslimanima, u nešto manjem broju Albancima, zatim Crnogorcima i Srbima, a ima i nekoliko desetina Roma. Pretežno su u pitanju djeca, žene i starije osobe. Najveći se broj smješta kod svojih rođaka u plavskoj, rožajskoj, beranskoj i bjelopoljskoj općini, a znatan dio izbjeglica produžio je u druge općine, naročito prema Ulcinju. DOHA - Bosanski predsjednik Alija Izetbegović koji se trenutačno nalazi u posjetu Kataru, pozvao je u ponedjeljak međunarodnu zajednicu da intervenira na Kosovu kako bi obuzdala "eksplozivnu situaciju" na Kosovu. "Intervencija je jedino sredstvo koje može smiriti sitaciju i zaustaviti djelovanje Slobodana Miloševića na Kosovu", ocijenio je bosanski predsjednik u interviewu za katarsku satelitsku postaju Al-Jazirah. Ne umiješa li se međunarodna zajednica, smatra Izetbegović, "rat bi se mogao proširiti u regiji, jer mnogo albanskih muslimana živi u Albaniji, Grčkoj i Turskoj". BONN - Njemačka savezna država Donja Saska obustavit će protjerivanje kosovskih Albanaca zbog najnovijeg vala nasilja u toj pokrajini, izjavio je u utorak ministar unutrašnjih te savezne države Gerhard Glogowski. Donja Saska je za sada jedina njemačka savezna država koja je donijela takvu odluku. Savezni ministar je u ponedjeljak objavio da se nastavljaa provođenjem odluke o protjerivanju kosovskih azilanata. U Njemačkoj je utočište našlo oko 140.000 kosovskih Albanaca. STOCKHOLM - Sukob na Kosovu ima veću snagu od ranijih na tom području cijeni bivši visoki predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini i vođa švedske konzervativne stranke Carl Bildt. On drži da je do sadašnjeg proloma nasilja došlo jer je tijekom više mjeseci "oružani albanski pokret ojačao u ograničenom seoskom području, postavljajući putne prepreke i pokušavajući preuzeti kontrolu. Prije ili kasnije to je moralo dovesti do protureagiranja do kojeg je sad došlo sa svom brutalnošću s kojom se moralo računati". U svom tjednom elektronskom pismu, objavljenom u ponedjeljak, Bildt izražava uvjerenje da će, ako se sadašnji razvitak nastavi, za dvije do tri godine doći do većeg otvorenog sukoba i katastrofe, pa se zalaže za začetak jednog političkog procesa uz međunarodno sudjelovanje. To je, međutim, "vjerojatno nemoguće postići ako Jugoslavija očiglednije ne postane dio međunarodne zajednice". PRIŠTINA - Danas će na području Drenice biti pokopano 56 tijela kosovskih Albanaca koje je ubila srbijanska policija. Na dreničko područje rano popodne je krenulo deseteročlano izaslanstvo Demokratskog saveza Kosova, koje će biti na pokopu. Policija je danas vratila predstavnike Kosovskog odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda, koji su krenuli na pokop. Policija je također vratila i izaslanstvo albanskih liječnika, među kojima je bilo i patologa, koji su namjeravali pregledati tijela ubijenih Albanaca. Kako doznaje Hina, policija je vratila i nekoliko novinara koji su krenuli prema području Drenice. PRIŠTINA - Tijekom jučerašnjih demonstracija, po podacima organizatora prosvjeda - Kosovskog koordinacijskog odbora albanskih političkih stranaka, policija je u Istoku, 70 km zapadno od Prištine, pretukla više od 50 demonstranata, a iz vatrenog je oružja lakše ili teže ranjeno 14 Albanaca. Policija je pretukla demonstrante i u Lipljanu, Klini i Kamenici. U Prištini je nekoliko osoba u civilnoj odjeći teško pretuklo britanskoga reportera i kamermana ITN-a Chanal 4 Chrisa Wennera, koji je još uvijek na lječničkoj njezi. Prištinski dnevnik na albanskome "Koha Ditore" piše da je jučer teško pretučen njihov dopisnik iz klinske općine Maxhun Smajli, koji je pratio jučerašnje mirne demonstracije u toj kosovskoj općini. MOSKVA - Predsjednik Boris Jeljcin je danas izjavio da Rusija neće sudjelovati ni u kakvoj operaciji očuvanja mira u nasilju zahvaćenom Kosovu na jugu Srbije, izvijestila je agencija ITAR. "Ne možemo si dopustiti da u to budemo uvučeni", rekao je ministar obrane Igor Sergejev. Rusija trenutačno obavlja misije očuvanja mira u bivšim sovjetskim republikama Gruziji, Moldaviji i Tadžikistanu i sudjeluje u međunarodnoj misiji očuvanja mira u BiH. RIM - Međunarodna zajednica primijenila je politiku "uvjetnog pritiska" na Beograd, objasnio je danas podtajnik talijanskog ministarstva vanjskih poslova Piero Fassino govoreći o odlukama Kontaktne skupine koja je u ponedjeljak raspravljala o stanju na Kosovu. Dodao je kako je "uvjetni pritisak upozorenje svijeta da nema namjeru čekati prekriženih ruku početak novog sukoba u bivšoj Jugoslaviji". "Vlasti u Beogradu moći će pokazati žele li stvarno uspostavu dijaloga o Kosovu. Ako odgovore pozitivno, sankcije će biti ukinute, a u suprotnome će biti pojačane", rekao je Fassino. ATENA - Grčka je nedavno predložila "stvaranje 'snaga za brzu intervenciju' koje bi se mogle suprotstaviti kriznoj situaciji na Balkanu", izjavio je danas glasnogovornik grčke vlade Dimitri Reppas. Na pitanje kojim se zemljama Grčka obratila on je odgovorio da je riječ o "zemljama koje sudjeluju u inicijativi suradnje, stabilnosti i sigurnosti u regiji: Sloveniji, Italiji, SAD, Bugarskoj, Makedoniji i Albaniji". MOSTAR - Nakon promjena u Republici Srpskoj sada je velika pozornost međunarodne zajednice usmjerena na druga područja u BiH, izjavio je danas ravnatelj mostarskog Ureda OESS-a David Foley na konferenciji za novinare. To se, rekao je Foley, najbolje može vidjeti u Mostaru, po mnogim posjetima visokih dužnosnika međunarodne zajednice. Upozorio je da povratak prognanika i izbjeglica u BiH, predviđen daytonskim sporazumom, "nije igra", rekavši pritom, kako je završeno vrijeme odugovlačenja povratka, te da će se u vezi s tim "svakoga suditi po njegovim postupcima". Predstavnik UNHCR-a Olivier Mauquet je izrazio zaprepaštenost što jučer nije sklopljen sporazum između mostarskog gradonačelnika Safeta Oručevića i dogradonačelnika Ivana Prskala o povratku prognanika u Mostar. SARAJEVO - Međunarodna krizna skupina (ICG), utjecajna nevladina udruga koja nadzire provedbu daytonskoga sporazuma, predložila je danas promjenu sadašnjih izbornih pravila u BiH. To je predloženo nakon najava visokoga predstavnika Carlosa Westendorpa da će se izborna pravila svakako mijenjati. Međunarodna krizna skupina ocjenjuje da za provedbu dosadašnjih izbora u BiH nije bilo uvjeta nužnih da bi se oni proglasili demokratskima te da nisu pridonijeli obnovi te zemlje. Također, ICG drži da izbore u rujnu i ne treba održati ako se do tada ne bude mogao primijeniti novi izborni sustav. On bi pak trebao osigurati da BiH ponovno bude višeetnička, da se u njoj spriječi bilo kakva prevlast te da se sudionike u političkom natjecanju natjera da potporu ne traže samo od jedne narodne skupine. Sadašnji izborni sustav, navodi se u studiji ICG- a, nije ništa drugo do etnički popis. SARAJEVO - Hrvatski turistički djelatnici očekuju da bi ove godine gosti iz BiH mogli ostvariti najmanje 700 tisuća noćenja što bi hrvatskom turizmu moglo donijeti 25 do 30 milijuna njemačkih maraka prihoda. To je danas u Sarajevu izjavio direktor Glavnoga ureda Hrvatske turističke zajednice Marijan Bulat govoreći na konferenciji za novinstvo priređenoj u povodu promocije hrvatskog turizma na tržištu BiH. Hrvatska je turistička zajednica nastupila na sarajevskom Sajmu turizma i športa na kojemu je svojim nastupom već prvog dana izazvala veliku pozornost bosanskohercegovačkih turističkih agencija. Bulat je podsjetio da su građani BiH, unatoč proteklim teškim godinama, bili među državljanima deset zemalja iz kojih u Hrvatsku pristiže najviše gostiju, a samo prošle godine ostvarili su 502 tisuće noćenja. BEOGRAD/LJUBLJANA - Vlasti SRJ zabranile su uvoz slovenske robe, navodno kao odgovor na stajališta Ljubljane o stanju na Kosovu. Uprava carina SRJ zabranila je uvoz slovenske robe i od ponedjeljka ne dopušta kamionima slovenskih prijevoznika ulazak u SRJ, piše danas beogradski dnevnik "Naša Borba" pozivajući se na izjave srbijanskih gospodarstvenika. Novinari tog lista nisu ni u carinskoj službi ni u gospodarskoj komori u Beogradu mogli dobiti službeni komentar tih navoda. U Ljubljani je predstavnik Gospodarske komore Slovenije Roman Veras danas za Hinu rekao da još očekuju službenu informaciju iz Beograda te da ne zna je li uopće riječ o službenoj odluci srbijanskih vlasti. (Hina) vul/del 101636 MET mar 98