DELO O PIRANSKOM ZALJEVU - 5. III.

SLOVENIJA DELO 5. III. 1998. Hrvati bi sa školjkama polovicu Piranskog zaljeva "Uzgajalište školjaka u Piranskom zaljevu koje planiraju četiri hrvatska državljanina, ni približno nije nesporazum, slučaj ili nespretno izveden poslovni potez. Radi se o sasma planiranom i promišljenom i dugo vremena pripremanom činu u uskoj povezanosti s hrvatskim željama za dobivanjem polovice Piranskoga zaljeva. To dokazuju i obavijesti koje je jučer objavio riječki list talijanske manjine 'La voce del popolo' u kojem planirani uzgoj hrvatskih školjaka u južnoj polovici Piranskoga zaljeva na neki način uspoređuju s nezakonitim prijestupom hrvatske granice kojeg su si dopustila dva slovenska obavještajca. Prvo hrvatsko uzgajalište školjaka u Piranskom zaljevu smislili su vlasnici umaške zadruge Sargus: Daniele Kolec, Mirijan Šverko i braća Claudio i Roberto Coslovich koji su do sada potrošili oko sto tisuća maraka i 18 mjeseci vremena za sve pripreme za uzgajalište školjaka. Molbu za uzgajalište uputili su na više hrvatskih ministarstava i Istarskoj županiji; ona im je naposljetku i izdala spornu koncesiju. 'Najprije smo željeli uzgajati školjke na zapadnoj istarskoj obali između Savudrije i Novigrada ali su umaške vlasti pozivajući se na podatke zdravstvenog zavoda, odbile uzgoj školjaka jer da je more između Savudrije i Novigrada zagađeno zbog brojnih slovenskih odmarališta i 1500 slovenskih vikendica na toj obali. Zato su nam savjetovali da uzgajalište dagnja postavimo u Piranskom zaljevu jer more odgovara normativima', pojašnjavaju u novinama umaški školjkari. Istarska županija dopustila im je postavljanje uzgajališta 290 metara od obale, za koncesiju su morali platiti 20 tisuća kuna. Tek poslije toga su od ministarstva za poljoprivredu dobili kredit za koji su morali založiti svoj imetak. Kupili su opremu od talijanskog partnera koji je vrlo zainteresiran za osnivanje društva s mješovitim kapitalom i tako otvorili poduzeće za marikulturu koje bi trebalo zaposliti više desetaka ljudi. 'No čim smo počeli, uzdigao se val prosvjeda u Sloveniji i sada se više ne osjećamo sigurni ni dovoljno zaštićeni. Slovenska plovila dolaze sve do našeg uzgajališta. Slovenska policija straši savudrijske ribare i zato se pitamo zašto nam nije omogućeno ostvarenje posla koji u ničemu ne prejudicira granicu. Osobito stoga što slovenski ribari i školjkari cijelo vrijeme povećavaju svoja uzgajališta. Zbog svega tražimo od hrvatske vlade da nam jasno odgovori kako da postupimo. Svaki izgubljen dan predstavlja i veliki gubitak. Spremni smo dakako postaviti naše oznake i bliže slovenskoj obali. No pitanje je kako bi to bilo prihvaćeno u Sloveniji', izjavili su za 'La voce del popolo' četvorica hrvatskih školjkara. Hrvatsko je ministarstvo vanjskih poslova dakako pozvalo zadrugu Sargus da zaustavi djelatnost u zaljevu dok u svezi s tim hrvatska vlada ne zauzme službeno stajalište. Kako će završiti hrvatsko školjkarsko označavanje granice na moru, još se ne zna. Baš takvo ponašanje nedvojbeno je izazvalo dva ugledna predstavnika bivših boraca iz južne Primorske, Danila Petrinju iz aktiva OF za južnu Primorsku i Emila Škrlja koji predstavlja općinske odbore udruge boraca i sudionika NOB južne Primorske koji su proteklih dana pozvali slovensku državu da ne popusti Hrvatskoj koja 'pritiscima i ucjenama sustavno prisvaja dijelove slovenskog nacionalnog teritorija i određeni broj slovenskih sela i na taj način podređuje tamošnje Slovence'. Po njihovim informacijama, tijekom Drugog svjetskog rata bio je postignut privremeni sporazum između partizanskih vodstava Hrvatske i Slovenije da će Savudrija i Kaštel spadati pod operativno područje Hrvatske i istarskih partizana u vrijeme vojnih operacija a poslije rata su organi hrvatske vlasti jednostrano zadržali Savudriju i Kaštel koji su bili slovenski sve od naseljenja prije puno stoljeća. Zato među ostalim zahtijevaju da Hrvatska oba područja (Savudriju) mora vratiti Sloveniji i priznati sva prava autohtonim Slovencima u Hrvatskoj. Isto tako od koparske gradske općine i slovenske države zahtijevaju financiranje i ubrzan razvitak demografski ugroženih područja uz granicu s Hrvatskom" - piše Boris Šuligoj. 060200 MET mar 98