VEČERNJI LIST
24. II. 1998.
Hrvatska bi morala razumjeti što nama znači izlaz u međunarodne
vode
Vlado Zagorac razgovarao je s Jelkom Kacinom, predsjednikom Odbora
za međunarodne odnose (OMO) slovenskoga parlamenta, uoči njegova
posjeta Odboru za vanjsku politiku Hrvatskoga državnog sabora.
Objašnjavajući u uvodu razgovora značenje OMO-a u slovenskoj
vanjskoj politici, u nastavku razgovora Kacin odgovara na pitanja
vezana uz konkretna neriješena pitanja u odnosima između Slovenije
i Hrvatske. Izdvajamo:
- Kao bivši ministar obrane i sada prvi čovjek parlamentarnog
vanjskopolitičkog odbora, kako ocjenjujete značenje i važnost
Trdinova vrha (Sveta Gera) za rješavanje graničnih pitanja među
državama?
= Pitanje Trdinovog vrha čini mi se toliko važnim koliko se vašoj
strani čini važnim pitanje Svete Gere, odnosno vrlo važnim. Zato je
nemoguće raspravljati o jednoj ili dvije točke na granici bez da
bude uspostavljen i postignut napredak kod određivanja granice na
čitavoj graničnoj crti, kako na kopnu, tako i na moru.
- Rekli ste da je kod granice riječ o cjelovitu rješenju kopnene i
morske granice, dok se dosad govorilo o cjelovitoj kopnenoj
granici, a za morsku se ostavila mogućnost kasnijeg rješavanja. Je
li to novost u pristupu?
= U tome ne vidim ništa novo u našem stajalištu. Htio bih upozoriti
da vi novinari vrlo često pitate kako pitanja u vezi s granicom među
državama utječu na proces približavanja europskim integracijama.
Moj je odgovor da je riječ o načelnom pitanju granice i dok
cjelokupna trasa granice ne bude određena, odgovor će uvijek biti
isti: granica nije određena i bilo bi dobro da jest. Zato se na obje
strane moramo zalagati za to da se odredi granica među državama.
(...)
- Jedan je od većih žuljeva u međudržavnim odnosima i dug
Ljubljanske banke. Može li se tu očekivati napredak?
= U politici ništa nije moguće.
- No, za to je potrebno vrijeme, a ljudi koji ne mogu doći do
ušteđevina tog vremena nemaju previše.
= Slažem se s Vašom konstatacijom, s tim da vaša strana mora
razumjeti da slovenski vlasnici vikendica i odmarališta u Istri
imaju čitav niz opravdanih očekivanja, a i njima vrijeme istječe.
- Jesu li ta pitanja povezana?
= Kad bi bila povezana, brže bi se rješavala.
- Što biste poručili hrvatskoj javnosti?
= Rado bih istaknuo da je Slovenija sredozemna država i nama more
mnogo znači, isto kao što znači i Hrvatskoj, koja nije samo
sredozemna država, nego i pomorska sila, a mi to nismo. Kao što
teško mogu zamisliti hrvatsko more bez Dubrovnika, tako i mi
Slovenci teško možemo zamisliti naše more bez povezanosti s
međunarodnim vodama. Bez toga je to more zapravo jezero. Mi jezero
već imamo i novo ne trebamo, a želimo biti sredozemna država. Zato
mi se čini da je baš Hrvatska ona država koja to naše očekivanje i
potrebu najlakše razumije".
240209 MET feb 98
Stavljen u uporabu novi obalni ophodni brod HRM-a
Rijeka: Program RInovatoRI od ove godine u osnovnim školama
Financijska imovina hrvatskih kućanstava u godinu dana uvećana 10,7 posto
Arheolozi u Pompejima otkrili očuvan termalni kompleks
Putin potpisao sorazum o strateškoj suradnji s iranskim predsjednikom u Moskvi
Tjedna najava događaja - sport - od 18. do 24. siječnja
Najava događaja - sport - za subotu, 18. siječnja
Macron najavio novu međunarodnu konferenciju za obnovu Libanona
Hanfa dodijelila godišnje nagrade studentima za najbolje znanstvene i stručne radove
40 posto veća izdvajanja za projekte Hrvata izvan RH, najviše za BiH