DELO - OKRUGLI STOL O GRANICI - 23. II.

SLOVENIJA DELO 23. II. 1998. Dovoljno manevarskog prostora za sporazum među državama "U subotu je u Portorožu održan okrugli stol pod naslovom 'Pitanje oblikovanja slovenskog etničkog prostora, s posebnim naglaskom na slovensko-hrvatsku granicu u Istri' koju su u Kongresnom centru Bernardin pripremili Umjetničko-povijesni institut Franca Steleta i Znanstveno-istraživački institut Slovenske akademije znanosti i umjetnosti iz Ljubljane, a sudjelovao je niz slovenskih istraživača i stručnjaka s različitih područja te nekoliko zastupnika i predstavnika političkih stranaka. Za uzbudljivo ishodište pobrinuo se dr. Vladimir Ibler, predsjednik stručnog dijela hrvatskoga diplomatskog povjerenstva za granice, izjavom: 'Nikada nisam tvrdio da bi granica u Piranskom zaljevu morala ići po sredini, barem znam čitati konvenciju Ujedinjenih naroda o pomorskom pravu!' Pokrovitelj okruglog stola bio je Marjan Podobnik, potpredsjednik vlade koji je pojasnio da je cilj znanstvenoga susreta rasvijetliti povijesne i druge činjenice kojima bi se pomoglo doći do mudrih i odgovornih sporazumnih rješenja među državama. Kako je izjavio dr. Lojze Marinček, ministar znanosti, na prije spomenutu činjenicu da je Slovenija žrtvovala dio tijela naroda da bi Hrvatska dobila većinski dio Istre, danas se namjerno zaboravlja, i da su posljedice gubitka dijela našeg narodnosnog područja u samostalnoj Sloveniji puno tragičnije nego se moglo osjetiti sa stajališta cjelovitih interesa prijašnje države. Također je izjavio da su se Hrvati već proteklih godina prikladno pripremili za pregovore, a današnji bi okrugli stol trebao biti samo početak niza sličnih prikupljanja stručnoga znanja. Pri čemu bi Slovenija morala odvojiti potrebno vrijeme za postizanje odgovarajuće stručne razine. Okrugli stol su mnogi držali povijesnim, zastupnik Aurelio Juri koji nije sudjelovao u raspravi, rekao je novinarima da se radi o stranačkom okruglom stolu kojim SLS skuplja bodove. Dr. Vladimir Ibler je nadalje komentirao da zna čitati konvenciju Ujedinjenih naroda o pomorskom pravu koja 'nigdje ne zahtijeva da granica u takvim slučajevima mora teći po sredini. Doduše spominje crtu po sredini, ali samo kao privremeno rješenje prije konačnog dogovora. Ako za privremeno rješenje treba povući neku granicu, može se povući crta po sredini. No i to je moguće izbjeći ako se stranke sporazumiju drukčije. Mogu reći i osobno mišljenje da postoje posebne okolnosti koje Sloveniji omogućuju da u Piranskom zaljevu dobije veći dio toga zaljeva. Često se spominje razmjer dvije trećina naprama jedne i držim da bi to, približno, moglo doći u obzir. No o sporazumu ne odlučujem ja, nemam ovlasti za odlučivanje. Slovenija ima pristup na otvoreno more, ali slovensko more nema neposredan teritorijalni dodir s otvorenim morem. To je pitanje o kojem moramo složno tražiti sporazum. Konvencija je dispozitivnog značaja, navodi države da se sporazumiju', rekao je dr. Ibler i dodao: 'Slovenija nije nikada postavila nikakve teritorijalne zahtjeve Hrvatskoj. A Crna Gora postavlja teritorijalni zahtjev, hoće poluotok Prevlaku. Svaka usporedba šepa, kaže poslovica, pa i usporedba Piranskog zaljeva i Prevlake. ' Mr. Gregor Velkavrh, stručnjak za pomorsko pravo, dao je podroban pregled kako je uopće nastala današnja sporna granica u Istri. I to poslije cijelog niza slučaja i nemara onih koji su ta pitanja rješavali. 'Razgraničenja koja su prihvaćali partizani i narodnooslobodilački odbori nemaju nikakvu državnu težinu. To su razgraničenja vojnih operacija i dogovori mjesnih zapovjednika koji ne mogu utjecati na međunarodno i pravno priznatu granicu', rekao je Gregor Velkavrh. Pariški mirovni sporazum 1947. nije donio granice u Istri, ali je ustanovio Slobodno područje Trsta. Sjeverno i istočno od njega zacrtali su granicu i danas ona nije sporna. Na Slobodnom području Trsta lokalni su činovnici kasnije pojedinačno djelovali, što samo po sebi nije bilo značajno, ali je bitno utjecalo na razgraničenje, iako se radilo o nemjerodavnim i nespretnima odlukama, drži Velkavrh. O Piranskom zaljevu kaže: 'Držim da Slovenija ima dovoljno argumenata i da se ne treba bojati da će crta po sredini biti punovažna. Kakva će biti granica ovisi o diplomatima; mogu dati pravno gradivo po kojem je jasno da granica u Piranskom zaljevu nije crta po sredini. Velika većina morala bi pripasti Sloveniji, jer joj je oduvijek pripadala. No teško je reći što je to 'velika većina'. No drukčije je s teritorijalnim pristupom otvorenom moru. Pomorsko nam pravo taj pristup ne jamči automatski ili bi ga vrlo teško jamčilo ako se ne postigne dogovor. Mogućnosti kompromisa postoje uvijek, pa i s obzirom na odluku glede prijepornog područja (113 hektara) uz Dragonju', drži Velkavrh. Danijel Starman naveo je više primjera s kojima je Hrvatska dokazala da se ne drži slovenske i hrvatske ustavne odredbe, naime da je granica između Slovenije i Hrvatske u okviru dotadašnje SFRJ. Zato neodređenu granicu treba odrediti ponovno i uzeti u obzir niz argumenata. Po njegovu mišljenju moguće su dvije inačice. Prva predviđa da granica protječe u okviru starih granica općine Piran, čime bi joj pripala i katastarska općina Kaštel i katastarska općina Savudrija. Druga pak, da granica protječe po katastarskoj granici općine Sečovlje, iako bi se baš na taj način povukla crta preko polovice Savudrijskog poluotoka. U oba slučaja Piranski bi zaljev u cijelosti pripao Sloveniji. Također je rekao da je Svjetski kongres Slovenaca prihvatio dvije inicijative. I to da se za ribolovni rezervat u Piranskom zaljevu ustroji ribarska obalna straža. S drugom pak inicijativom namjeravaju početi skupljati novac za kupnju čamca pomorskom ribarskom inspektoru" - izvješćuje Boris Šuligoj. 240215 MET feb 98