ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Njemački mislilac Hans-Georg Gadamer - otac suvremene filozofijske hermeneutike, proslavio je ovoga tjedna (11. veljače) svoj 98. rođendan. Gadamer je, kako je u pogovoru "Naslijeđa Europe", posljednje u
nas prevedene njegove knjige, zapisao priređivač hrvatskog izdanja Damir Barbarić, "mislilac kojeg, ne bez opravdanja, danas manje-više usuglašeno smatraju najmjerodavnijim da sudi o mjestu filozofije u cjelini ljudskog duhovnog očitovanja".
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Njemački mislilac Hans-Georg Gadamer -
otac suvremene filozofijske hermeneutike, proslavio je ovoga
tjedna (11. veljače) svoj 98. rođendan. Gadamer je, kako je u
pogovoru "Naslijeđa Europe", posljednje u nas prevedene njegove
knjige, zapisao priređivač hrvatskog izdanja Damir Barbarić,
"mislilac kojeg, ne bez opravdanja, danas manje-više usuglašeno
smatraju najmjerodavnijim da sudi o mjestu filozofije u cjelini
ljudskog duhovnog očitovanja". #L#
Gadamer je rođen u Marburgu, odrastao je u Breslau današnjem
Wroclawu, studirao je germanistiku, povijest, povijest umjetnosti
i filozofiju u Wroclawu, Marburgu i Muenchenu. Doktorirao je 1922.
kod Paula Natorpa. Klasičnu filologiju studirao je kod Paula
Friedlandera u Marburgu gdje je 1929. habilitirao kod Martina
Heideggera. Godine 1939. preuzima redovnu profesuru u Leipzigu, od
1947. do 1949. profesor je u Frankfurtu, potom u Heidelbergu
nasljeđuje slavnog Karla Jaspersa.
Sam će reći da su dvojica suvremenika, i dvojica onih "koji su bez
obzira na vrijeme učitelji svima nama", bili njegovim mentorima:
Heidegger i Jaspers, Hegel i Platon. Iako bi se i za nj moglo reći da
je izašao ispod Heideggerova kaputa, uspio se izboriti za vlastito
tlo na kojemu je, kako sam kaže, kušao "stajati čvršće i od tog
silovitog mislioca". Kao što je, među ostalim, njegovo životno
djelo "Istina i metoda - Temeljne značajke filozofijske
hermeneutike", uspjelo izaći iz sjene Heideggerova "Bitka i
vremena".
Naime, hermeneutika u "Istini i metodi" i okolnim spisima, izlazi
izvan okvira tradicionalne hermeneutike koja se obično razumije
kao teorija ili umijeće istumačenja, te se, kako je upozorio dr.
Ante Pažanin, s misliočevim sazrijevanjem približila "praktičnoj
filozofiji" osobite vrste. Naime, za razliku od današnjeg
prosječnog razumijevanja prakse, Gadamer ovu razumije u iskonsko
grčkom smislu, te je ona više životno držanje nego akcija i
poduzetništvo. Uostalom, on će podsjetiti da je grčko pismo
završavalo izrazom "eu pratein", što bi se moglo prevesti sa - "Neka
ti dobro ide". Hermeneutika je Gadamerov metodički i
egzistencijalni odgovor na upit: Čemu još filozofija?!
Svojim čestim posjetima Dubrovniku, gdje je održao niz predavanja i
vodio brojne razgovore s hrvatskim profesorima i studentima
filozofije, Hans-Georg Gadamer i njegov opus stekli su u Hrvatskoj
brojne čitatelje i prijatelje.
(Hina) ld ld
131041 MET feb 98