ZAGREB, 27. veljače (Hina) - U čast i sjećanje na Vladimira Preloga, nedavno preminuloga znanstvenika hrvatskoga podrijetla i svjetskoga glasa - dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1975., danas je u palači Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti (HAZU) održan komemorativni sastanak.
ZAGREB, 27. veljače (Hina) - U čast i sjećanje na Vladimira Preloga,
nedavno preminuloga znanstvenika hrvatskoga podrijetla i
svjetskoga glasa - dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1975.,
danas je u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)
održan komemorativni sastanak. #L#
Na iznimnu znanstvenu karijeru i osnovne podatke iz životopisa toga
vrhunskog intelektulaca, počasnoga člana Akademije i jednog od
najvećih kemičara naše epohe podsjetili su predsjednik HAZU
akademik Ivo Padovan i dugogodišnji Prelogovi suradnici i
prijatelji - akademik Krešimir Balenović, dopisni član HAZU dr.
Rativoj Seiwerth te član suradnik Akademije dr. Branimir Gašpert.
Uz predstavnike HAZU i članove obitelji Vladimira Preloga,
komemoraciji je bio nazočan i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof.
dr. Branko Jeren.
O bogatoj znanstvenoj karijeri Vladimira Preloga, rođenoga u
Sarajevu 23. srpnja 1906. godine, govorio je dr. Rativoj Seiwerth.
Posebice se osvrnuo na Prelogove zasluge za razvoj organske kemije
i biokemije u Hrvatskoj, kao i obrazovanju niza znanstvenika kojima
je Prelog, pridometnuo je Seiwerth,"'usadio' poštovanje i ljubav
prema znanstvenom radu te svijest o važnosti takvoga rada". Na tim
su pak temeljima, hrvatski kemičari dalje razvijali poznatu
Prelogovu školu organske kemije u Zagrebu.
Branimir Gašpert podsjetio je na Prelogove zasluge u osnivanju
Istraživačkoga instituta "Plive" te Instituta "Ruđer Bošković",
posebice istaknuvši njegovu veliku skrb za mlade hrvatske
znanstvenike kojima je Prelog osigurao brojne stipendije za
znanstveno usavršavanje.
Napustivši Zagreb s 48 znanstvenih radova, kazao je akademik
Balenović, znanstvenu karijeru Prelog nastavlja u Zuerichu u
laboratoriju Lavoslava Ružičke, još jednoga znamenitog Nobelovca
hrvatskoga podrijetla. Nakon Ružičkinoga umirovljenja, Vladimir
Prelog ga 1957. nasljeđuje na mjestu voditelja laboratorija Visoke
tehničke škole u Zuerichu. Iznimna je Prelogova znanstvena
karijera "okrunjena" Nobelovom nagradom koju je 1975. dobio
zajedno s australskim kemičarem Johnom Warcupom Cornforthom.
Među brojnim priznanjima koje je Prelog dobio za svoj znanstveni
rad, Balenović je pripomenuo i članstvo u Papinskoj akademiji u
koju je Vladimir Prelog primljen 1989, te počasni doktorat
osječkoga Sveučilišta koji je Prelogu dodijeljen iste godine.
Također, Balenović je pripomenuo i Prelogove osobne zasluge i
stajališta u otkrivanju istine o agresiji na Hrvatsku te u
objavljivanju poznatoga Apela 104 svjetska Nobelovca, ali je
podsjetio i na kritičke ocjene Prelogove u vezi početka hrvatsko-
muslimanskoga sukoba.
(Hina) ip ds
271639 MET feb 98