ZAGREB, 4. veljače (Hina) - U prigodi 90. obljetnice osječkog Hrvatskog narodnog kazališta (1907.- 1997.) danas je u Institutu za teatrologiju i književnost HAZU u Zagrebu predstavljen zbornik "Krležini dani u Osijeku 1997." te je
otvorena izložba "Kazališni plakati i cedulje Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku 1907. - 1997."
ZAGREB, 4. veljače (Hina) - U prigodi 90. obljetnice osječkog
Hrvatskog narodnog kazališta (1907.- 1997.) danas je u Institutu za
teatrologiju i književnost HAZU u Zagrebu predstavljen zbornik
"Krležini dani u Osijeku 1997." te je otvorena izložba "Kazališni
plakati i cedulje Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku 1907. -
1997." #L#
Zbornik "Krležini dani u Osijeku 1997." sadrži 31 priopćenje
književnika, teatrologa, kazališnih umjetnika i kritičara sa
znanstvenog savjetovanja "Osijek i Slavonija - hrvatska dramska
književnost i kazalište", priređenog u okviru manifestacije
"Krležini dani" (8.- 11. prosinca 1996.) u Osijeku.
O Zborniku je govorio teatrolog i predavač na zagrebačkom
Filozofskom fakultetu dr. Boris Senker, te priređivač Zbornika
Branko Hećimović. On je istaknuo da je to već šesti zbornik
Krležinih dana, te da je ta kazališno-teatrološka manifestacija
začeta 1987. kada je u Osijeku postavljen spomenik Miroslavu
Krleži. Podsjetio je da su od 1990., uz Hrvatsko narodno kazalište u
Osijeku, suorganizatori te manifestacije Odsjek za povijest
Hrvatskog kazališta HAZU u Zagrebu i osječki Pedagoški fakultet. Od
tada je, napomenuo je Hećimović, tijekom sedam godina Krležinih
dana, održano i sedam znanstvenih savjetovanja.
O izložbi "Kazališni plakati i cedulje HNK u Osijeku 1907.- 1997.",
kojoj su autori Ljubomir Stanojević i Marina Vinaj, govorila je dr.
Antonija Šaban-Bogner. Istaknula je da je njegovo postojanje
nezamislivo bez bogate i raznovrsne kazališne prošlosti Osijeka,
započete latinskim, zatim dugo nastavljene njemačkim predstavama i
nastupima putujućih skupina, da bi svoju nacionalnu i punu
umjetničku vrijednost dobilo tek osnutkom Hrvatskog narodnog
kazališta 1907. To kazalište, kojoj je prvi intendant bio Nikola
Andrić, bilo je i ostalo uporište i nacionalno čvorište kazališne
kulture mjerodavno ne samo u svojim gradskim okvirima, ustvrdila je
Antonija Šaban-Bogner.
Izložba, koju je postavila Marija Braut, popraćena je likovno
bogatim katalogom koji je u zagrebačkom postavu proširen s još 15
plakata iz najnovijeg razdoblja - od sezone 1994. do 1997.
Zaslužnima za doprinos Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku
uručene su danas i prigodne zahvalnice, a nazočnima se obratio i
intendant osječkog HNK Željko Čagalj.
(Hina) ta gk
041551 MET feb 98