KNJIGE I IDEJE - HRVATSKA

ZAGREB, 27. veljače (Hina) Damir Barbarić: FIN DE SIECLE: ZAGREB - BEČ Školska knjiga, Zagreb, 1997. (kult. povijest); U razdoblju od 1993. do 1995. grupa znanstvenika i istraživača iz Zagreba bila je pod vodstvom Michaela Benedikta i Damira Barbarića (r. 1952.), angažirana na međunarodnom projektu Ambivalenz des Fin de siecle: Wien - Zagreb. Rezultati istraživanja objavljeni su ovdje i na hrvatskom jeziku. Naime, piše Barbarić, duhovno-povijesni fenomen tzv. fin de sieclea, dakle "mijena" 19. u 20. st. ne prestaje fascinirati suvremene istraživače. Studije ovdje sabrane pokazuju nepobitno da je Zagreb bio vrlo blizak ključnim zbivanjima bečkog fin de sieclea, nasljedovao ih , ali i osporavao. Carl E. Schorske: BEČ KRAJEM STOLJEĆA (FIN DE SIECLE VIENNA) Antibarbarus, Zagreb, 1997. Prijevod: Nikica Petrak (pov. kulture); Beč koji u razdoblju fin de sieclea ćuti drhtaje društvenog i političkog osipanja tradicije pokazuje se jednim od najplodnijih rasadnika inovatora od Schnitzlera preko Freuda do Schoenberga koji kidaju sve veze s dotad vladajućom tradicijom. Eseji u ovoj knjizi koja nosi podnaslov Politika i kultura, opisuje početke te političko-kulturne preobrazbe u njezinom specifičnom povijesnom kontinuitetu. Definirajući modernog čovjeka kao onoga koji je "osuđen da iznova stvara vlastiti svemir", bečka kultura 20. st. pronašla je svoj autentični glas. Egon Friedel: KULTURA NOVOG VREMENA (KULTURGESCHICHTE DER NEUZEIT) Zagreb, 1997. Priredio: Ivan Hergešić (pov. kulture); Knjiga opisuje razdoblje europske povijesti od pojave tzv. "crne kuge" 1348. do Svjetskog rata 1914. Istražuje se smisao velikih razdoblja: renesansa i reformacija, prosvjetiteljstvo i revolucija, romantika i liberalizam... Godine 1888. nastupa cezura, razlaz s tradicijom. Na njemačko prijestolje sjeda Vilim II poznatiji kao Keiser, nastupaju Wagner, Nietzsche, francuski impresionisti, Tolstoj i Dostojevski, u uši nove publike ulaze imena Wolfa, Ibsena, Hauptmanna, Strindberga, Richarda Straussa, Bergsona... Po Friedelu, osnovni motiv srednjeg vijeka glasi: universalia sunt realia! No razdoblje završava u spoznaji da univerzalija naprosto nema začinjući klicu nove bolesti - europskog nihilizma. Cicely Berry: GLUMAC I GLAS (VOICE AND THE ACTOR) AGM, Zagreb, 1997. Prevela: Antonija Ćutić (teatrologija); Američka autorica Cicely Berry bavi se istraživanjima kazališnog govorenja i glasanja, te je kao kao teoretičar, ali i praktičar "akustičkog feneomena" suvremenog teatra stekla svjetsku slavu. Knjiga "Glumac i glas" doživjela je nakon prvog objavljivanja 1973. desetak izdanja. Djelo predstavlja sukus metodologije poučavanja, oslobađanja, razvijanja i uporabe glasa na daskama koje život znače. Radi se o nezaobilaznom djelu aktualne kazališne pedagogije. Jan Kott: ROZALINDIN SPOL (PLEĆ ROZALINDY) Znaje, Zagreb, 1997. Preveo: Dalibor Blažina (teatrologija); Kott (r. 1914.) je jedan od najpoznatijih svjetskih kazališnih kritičara. Šezdesetih godina, nakon što je potpisao otvoreno pismo protiv gušenja javne riječi, nestao je iz javnog života domovine Poljske. Emigrirao je 1966. i otad živi u SAD. Svjetsku slavu zaslužio je esejima "Shakespeare naš suvremenik" i "Jedenje bogova". U knjizi "Rozalindin spol" sabrane su inerpretacije Marlowea, Shakespearea, Webstera, Buechnera i Gautiera. Autor ima dar jasnog, jednostavnog i duhovitog iskaza i najtežih stvari, te se čita s "guštom". Igor Mrduljaš: DRAMSKI VODIČ AGM, Zagreb, 1997. (teatrologija); U Mrduljaševu (r. 1945.) "Vodiču", hrvatski dramatičari su nanizani prema godini rođenja - najstariji je došao na svijet 1857., najmlađi 1965. Svaka jedinica obuhvaća životopis i pregled važnijih tiskanih djela (proza, poezija, publicistika...), te popis dramskih tekstova s podacima o prvotisku i praizvedbi, uz njihov lapidarni prikaz. Mrduljaš nas poimence upoznaje s hrvatskim dramatičarima u rasponu od gotovo stotinu godina. Ivo Vojnović, Janko Polić Kamov, Miroslav Krleža, Ranko Marinković, Antun Šoljan, Miro Gavran.., to su tek neka imena na koja nas podsjeća autor. Vladimir Anić: RJEČNIK HRVATSKOG JEZIKA Novi Liber, Zagreb 1997. (jezik); Treće izdanje Rječnika sadrži približno 100.000 pojmova organiziranih u oko 60.000 natuknica. U odnosu na prvo izdanje (1991.) Rječnik je bogatiji za 60 posto teksta ili za 586 stranica. Trećem izdanju pridodana je i posebna uputa Kako se služiti Rječnikom, koja korisnika upućuje u koncepciju Riječnika. Svakoj nacionalnoj kulturi potreban je veći broj takvih rječnika, tim prije što je Rječnik hrvatskog jezika tiskan 1991., nakon devedesetgodišnje praznine. Rudolf Amerl: HEBREJSKO-HRVATSKI RJEČNIK Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1997. (jezik); Radi se o prvom takvom rječniku objavljenom u nas. U prvom dijelu obrađeno je 27.000 hebrejskih riječi, 1960 osobnih i 960 zepljopisnih imena i naziva koji se ogledaju u oko 100.000 hrvatskih sinonima. Obuhvaćene su i biblijske riječi uobičajene i u standardnim rječnicima, te riječi suvremenog govornog hebrejskog jezika kojim govori oko 10 milijuna izvornih govornika posvuda po svijetu. Drugi dio sadrži gramatiku hebrejskog jezika, dok se u trećemu donose popisi osobnih imena iz Starog zavjeta, te zemljopisnih imena i pojmova Staroga zavjeta. Jozo Marević: HRVATSKO-LATINSKI ENCIKLOPEDIJSKI RJEČNIK Školska knjiga, Zagreb, 1997. Prvi riječnik te vrste u nas. Sadrži 220.000 natuknica, 800.000 podnatuknica i oko tri milijuna sintagmatskih izričaja. U rječniku zastupljeni su klasični latinitet, srednjovjekovni, novovjeki i najnoviji latinitet, s posebnim obzirom na hrvatske latiniste. U prvom dijelu navedeni su i svi nepravilni latinski glagoli. U drugom dijelu, u obliku sintaktičkih izričaja, čitatelj može pronaći i velike misli - mudrosne izreke govornika, pjesnika, povjesničara, mislilaca i vojskovođa, u rasponu od 2500 godina. OXFORD-DUDEN - HRVATSKI I ENGLESKI SLIKOVNI RIJEČNIK Naklada C, Zagreb, 1997: Sastavili: Čengić, Micak, Pavlović (jezik); Rječnik sadrži oko 6000 riječi koje obuhvaćaju sve slojeve vokabulara - formalni, razgovorni, sleng, vulgarni... Uz kraći pregled hrvatske i engleske gramatike, donose se popisi kratica, nepravilnih engleskih glagola, popisi blagdana, kemijskih počela, planeta, vojničkih činova, mjera i zemljopisnih naziva. Engleski izgovor donosi se u skladu s Inernational Phonetic Alphabetom. Za razumijevanje hrvatskog izgovora obilježene su glasovne vrijednosti hrvatskih slova. (Hina) ld ld 271053 MET feb 98