ZAGREB, 23. veljače (Hina) - U Hrvatskoj bi se ovoga proljeća trebalo zasijati ukupno 715.100 hektara ili 3,7 posto više nego lanjskog proljeća, predviđeno je Programom proljetne sjetve što ga je utvrdila hrvatska Vlada. S Programom
je prihvaćen i model financiranja proljetne sjetve koji uz ostalo predviđa da će se za subvencioniranje kamata na kredite poslovnih banaka iz proračuna osigurati 38,4 milijuna kuna.
ZAGREB, 23. veljače (Hina) - U Hrvatskoj bi se ovoga proljeća
trebalo zasijati ukupno 715.100 hektara ili 3,7 posto više nego
lanjskog proljeća, predviđeno je Programom proljetne sjetve što ga
je utvrdila hrvatska Vlada. S Programom je prihvaćen i model
financiranja proljetne sjetve koji uz ostalo predviđa da će se za
subvencioniranje kamata na kredite poslovnih banaka iz proračuna
osigurati 38,4 milijuna kuna. #L#
Od tih će se sredstava za beskamatno kreditiranje sjetve šećerne
repe, suncokreta i soje na područjima posebne državne skrbi,
uključujući i hrvatsko Podunavlje, izdvojiti 12,2 milijuna kuna.
Predviđeno je da će se na tim područjima beskamatno kreditirati i
sjetva kukuruza, za što će se izdvojiti 16 milijuna kuna.
Nešto više od 10 milijuna kuna osigurat će se za sjetvu šećerne
repe, suncokreta i soje u ostalim dijelovima Hrvatske uz
regresiranu kamatnu stopu od 6,1 posto. Pod uvjetom da kamate
poslovnih banaka budu najviše 15 posto,razliku kamate od 8,9
snosile bi šećerane i uljare.
Način na koji će se poslovnim bankama isplatiti vrijednost
regresirane kamate treba utvrditi Ministarstvo poljoprivrede.
Nositelji sjetve (šećerane, uljare, zadruge i udruge) trebati će,
radi uspješe realizacije sjetve po utvrđenom modelu, osigurati
bankarska kreditna sredstva u iznosu od 354,7 milijuna kuna.
Uzme li se u obzir da za očekivane žetvene prirode treba po hektaru
uložiti najmanje 2.900 kuna (sjeme, gorivo, zaštitna sredstva
itd.) dolazi se do podatka da početna ulaganja u proljetnu sjetvu
iznose oko 2,1 milijardu kuna. S obzirom da ta ulaganja "padaju" u
razmjerno kratkom sjetvenom razdoblju - od 20. ožujka do 31.
svibnja, jasno je da su ogroman teret za poljoprivredu.
Po Programu sjetve i ovoga će se proljeća najveće površine (gotovo
60 posto) zasijati kukuruzom. Pod krumpirom bi trebalo biti gotovo
10 posto površina, krmnim biljem 8,7, a pod povrćem 6,9 posto
površina.
Ostvare li se očekivani prirodi Hrvatska bi ove jeseni proizvodnjom
kukuruza u potpunosti zadovoljila domaće potrebe s tim da bi se
značajne količine mogle i izvesti. Ne bude li nepredvidivih
događaja, s domaćih bi se polja šećerne repe moglo zadovoljiti 95
posto potreba za konzumnim šećerom, a u potpunosti "pokriti"
potrebe za krumpirom. Sjetva suncokreta i soje, uz očekivanu
proizvodnju uljane repice trebala bi osigurati više od 137 tisuća
tona uljarica, pa bi se preradom moglo dobiti više od 42 tisuće tona
sirovog ulja i time zadovoljiti 65 posto domaćih potreba.
(Hina) bm il
231003 MET feb 98