ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Razminiranje je preduvjet sigurnog povratka i obnove ratom razorenoga, te je od iznimnog značenja da taj posao bude obavljen na najbolji mogući način. S tim u svezi Vlada je na današnjoj sjednici
prihvatila i u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o razminiranju te prihvatila Uredbu o osnivanju Hrvatskog centra za mine u Sisku.
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Razminiranje je preduvjet sigurnog
povratka i obnove ratom razorenoga, te je od iznimnog značenja da
taj posao bude obavljen na najbolji mogući način. S tim u svezi
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila i u saborsku proceduru
uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
razminiranju te prihvatila Uredbu o osnivanju Hrvatskog centra za
mine u Sisku. #L#
Uime Vlade premijer Zlatko Mateša izrazio je zahvalnost
ministarstvima obrane i unutarnjih poslova na dosad vrlo
profesionalno obavljenim poslovima razminiranja. Vlada je
utvrdila i Program proljetne sjetve za ovu godinu te odlukom
osnovala Povjerenstvo za mirovinsku reformu, a za koordinatora
imenovala potpredsjednicu Vlade Ljerku Mintas-Hodak.
Predloženim izmjenama Zakona o razminiranju želi se taj posao
ubrzati uključivanjem što više subjekata, rekao je ministar
unutarnjih poslova Ivan Penić. Predlaže se da Plan razminiranja
izrađuje novoosnovani Hrvatski centar za mine po prethodno
pribavljenom mišljenju ministarstava obrane, unutarnjih poslova i
razvitka i obnove. Nakon rasprave prihvaćen je prijedlog da se
ovlasti ravnatelja Hrvatskog centra za mine da on aktom, uz
suglasnost Vlade, propiše postupak javnog nadmetanja za poslove
razminiranja određenog područja. Kako je objasnio premijer Mateša,
takav je prijedlog povoljniji od režima potpunog javnog nadmetanja
za poslove razminiranja, jer će biti situacija kada će zbog
gospodarskih interesa (primjerice razminiranja naftnih bušotina)
taj posao biti moguće brže obaviti, ako ravnatelj Hrvatskog centra
za mine, uz suglasnost Vlade, bude propisivao postupak javnog
natječaja.
Po programu proljetne sjetve, zasijat će se 715.100 hektara što je
za 2,14 posto više negoli u prošloj godini, kazao je ministar
poljoprivrede i šumarstva Zlatko Dominiković. Za to je potrebno 354
milijuna kuna kreditnih sredstava. Novina je da će se na područjima
posebne državne skrbi, uključujući i Podunavlje, sjetva
kreditirati beskamatno, a za subvenciju kamata u državnom je
proračunu osigurano 38,3 milijuna kuna.
Uz pojedinačno izjašnjavanje triju ministara, Jure Radića, Ljilje
Vokić i Davorina Mlakara protiv Prijedloga zakona o plaćama
ovlaštenih državnih revizora, koji je predložio Odbor za financije
Zastupničkog doma Sabora, većina je ministara ipak poduprla taj
zakonski prijedlog. Radić je kazao kako se slaže da bi državni
revizori trebali imati veće plaće, ali to bi isto trebali imati i
liječnici, učitelji, suci. Sadašnji je Zakon o plaćama državnih
službenika i namještenika izgleda ostao vrijediti samo za ministre
i ministarstva, kazao je Radić. Suglasivši se s takvom ocjenom,
Mateša je kazao kako nije normalno da pojedini gradonačelnici imaju
veće plaće od predsjednika države, ali nažalost, s druge je strane
realnost takva da zbog niskih plaća neće biti kvalitetnih revizora,
da će odlaziti suci, profesori. Stanje se neće popraviti dok za
prioritete (obnovu i povratak) budemo morali izdvajati znatna
sredstva, kazao je Mateša.
Ministar turizma Sergej Morsan izvijestio je Vladu da je 30.
siječnja ove godine Turistička zajednica (TZ) Županije istarske
otvorila predstavništvo u Muenchenu iako, po Zakonu o turističkim
zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, jedino Hrvatska
turistička zajednica (HTZ) ima mogućnost otvaranja predstavništva
u inozemstvu. Dodao je da predstavnici TZ Županije istarske o
otvaranju predstavništva nisu prethodno obavjestili ni
konzultirali HTZ, i na taj su način prešli zakonom utvrđene okvire.
Morsan je rekao kako će o tom slučaju na sjednici 24. veljače
izvijestiti Turističko vijeće HTZ-a da, kao izvršno tijelo, o tome
zauzme stav, predloži rješenje i informira sabor HTZ-a.
Vlada je prihvatila i sanacijski program turističkog centra
Tuheljske toplice te izdala jamstvo za zajam od 12.350 milijuna
njemačkih maraka kod Hypotheken Banka iz Klagenfurta.
(Hina)sšh mć
191501 MET feb 98