BILTEN POLJOPRIVREDNIH INFORMACIJA

HINA - BILTEN POLJOPRIVREDNIH INFORMACIJA Zagreb, 16. veljače 1998. ZATIŠJE NA EUROPSKOM PROMPTNOM TRŽIŠTU KAKAA LONDON, (Hina/Reuters) - Na europskom promptnom tržištu kakaa i dalje vlada zatišje budući su proizvođačima cijene preniske za prodaju, a prerađivači čekaju nastavak pada cijena i/ili slabljenje britanske funte u odnosu na euroske valute. Istodobno, na lonodnskom terminskom tržištu ima nekih aktivnosti, a povod tome su obimne isporuke kakaa iz Obale Bjelkosti i Gane te ublažene prognoze manjka kakaa u ovoj sezoni. Općenito, proizvođači nisu pod pritiskom te nemaju interesa prodavati kakao po sadašnjim cijena. Gana je već prodala sav kakao za skore isporuke, dok će proizvođači Obale Bjelokosti i Gane pričekati povoljnije cijene u rujnu. Europski prerađivači pak čekaju povoljnije cijene te kupuju vrlo malo. BELGIJSKI TRGOVCI NE OČEKUJU NESTAŠICU KAVE LONDON, (Hina/Reuters) - Kretanja na tržištu kave ukazuju da se ove godine vjerojatno neće ponoviti prošlogodišnja akutna nestašica, izjavili su predstavnici belgijske trgovačke kuće S.A. Sucre Export. Stoga se ne slažu niti s priopćenjem brokerske kuće GNI kako će mogući manjak kave uzrokovati porast cijena na tri američka dolara za libru u idućih nekoliko mjeseci. Inače, GNI svoju pretpostavku temelji na neočekivano niskom urodu kave u Brazilu u sezoni 1997/98. te na nižem urodu u sezoni 1998/99., a što je posljedica ovogodišnjeg mraza ili suše. Eksplozija cijena kave prošle je godine dovela terminske cijene arabice na njujorškom tržištu na razinu od 3,18 dolara za lb, tj. na najvišu vrijednost u posljednjih 20 godina. Trenutačno se cijene kreću na 1,76 doalra za lb. U Sucru, pak, svoje mišljene temelje na činjenici kako su, unatoč kašnjenju uroda u Središnjoj Americi, SAD potvrdile da su zalihe za isporuke u prosincu porasle na otprilike 100.000 vreća s 15.000 vreća. Lani je kasnila većina uroda, no vrlo su brzo smanjene i potvrđene zalihe, što je dovelo do visokih premija. Stoga u Sucreu smatraju kako je najkritičnije razdoblje prošlo. USLIJED VISOKIH DIFERENCIJALA IZOSTAJU KUPOVINE KAVE HAMBURG, (Hina/Reuters) - Njemačke pržionice kave nisu spremne plaćati visoke diferencijale za sirovu kavu, te se ne pojavljuju na tržištu. Industrija kave osjeća sigurnost jer ima dovoljne osnovne zalihe, a tu su i prognoze obilnog uroda kave u Brazilu u sezoni 1998/99. Uz očekivanje bogatog uroda u Brazilu, pržionice ne žele plaćati između 0,12 i 0,20 američkih dolara za libru iznad ugovorene njujorške cijene arabice za ožujak. U brojnim mješavinama sada se skupa unwashed arabica zamjenjuje jeftinijim mild kavama. No, to bi se moglo promijeniti u drugoj polovini ove godine kada će na tržištu novi brazilski urod zamijeniti kavu iz Središnje Amerike i Kolumbije. BRITANSKI SUD POKRENUO PARNICU PROTIV BRAZILSKE VLADE RIO DE JANEIRO, (Hina/Reuters) - Na britanskom Vrhovnom sudu 26. siječnja prošle godine pokrenuta je parnica protiv brazilske vlade od koje skupina izvoznika kave traži kompenzaciju za svoj novac koji su kažu izgubili 1986. godine. Presuda suda očekuje se najranije ovih dana, a budući je riječ o teškom slučaju vjerojatna su kašnjenja. U operacija poznatoj pod imenom "Patricia", 18 tvrtki koje je zastupao Brazilski institut za kavu (IBC), koji je u međuvremenu propao, u kolovozu 1986. na londonskoj je burzi kupilo 635.000 60- kilogramskih vreća kave. Time su planirali umjetno izazvati rast svjetskih cijena robuste i tako Brazilu povećati prihod ostvaren izvozom kave, a koji je zbog suše te godine bio znatno manji nego inače. Budući IBC više ne postoji, britanski Vrhovni sud pokreće postupak protiv brazilske vlade, koja po engleskim zakonima odgovara umjesto IBC. Ukoliko brazilska vlada izgubi spor, morat će platiti otprilike 100 milijuna britanskih funti, uključujući i akumulirane kamate do konca rujna. Inače, u travnju 1990. četiri su kompanije - Intercontinental de Cafe, Citoma trading, E.D&F. Man i Procafe/Rothfos - dobile spor protiv IBC na londonskom Vrhovnom sudu koji je odredio da IBC nadoknadi štetu navedenim tvrtkama. Iste je godine IBC likvidiran, a brazilska je vlada preuzela sve postojeće obveze. Odvjetnici tvrde da se brazilska vlada izvlači tvrdnjama da su IBC- ovi ugovori tehnički nevažeći. Operacija Patricia nije postigla svoj smisao jer su "procurile" informacije i cijene su počele rasti, a brazilski su trgovci zapali u velike dugove. Brazilska je vlada početkom prošle godine četirima tvrtkama platila 15 milijuna, no to je tek jedna desetina od ukupnog duga. PAD NJEMAČKE PROIZVODNJE ŠEĆERA BONN, (Hina/Reuters) - Njemačka je u prva tri mjeseca ove sezone proizvela ukupno 4,02 milijuna tona šećera, u usporedbi s 4,17 milijuna tona prethodne sezone, objavila je industrijska udruga WZV. Usporedbe radi, tijekom sezone 1996/97. proizvedeno je 4,20 milijuna tona šećera. WZV-ova mjesečna statistika pokazuje da je u lanjskom prosincu proizvedeno tek 639.234 tona šećera, prema 782.254 tone u prosincu 1996. Istodobno, na njemačkom je tržištu prodano 191.928 tona prema 175.018 u prosincu 1996, a zalihe su iznosile 3,18 milijuna tona, prema 3,22 milijuna tona. U prosincu 1997. Njemačka je uvezla 5.54 tone šećera u odnosu na 4.87 tona u prosincu 1996., a izvezla je 137.374 tone, prema 143.537 tona u prosincu 1996. Kumulativni detalji (u tonama) X/XII 97/98 X/XII 96/97 domaća proizvodnja 4.018.546 4.169.490 uzvoz 18.446 21.458 izvoz 474.280 533.891 prodaja na njem. tržištu 669.751 681.296 prenešene zalihe na dan 1.X. 286.523 239.562 zalihe krajem XII 3.179.484 3.215.323 JUGOSLAVIJA PROIZVELA MANJE ŠEĆERA BEOGRAD, (Hina/Retuers) - U Jugoslaviji je lani rafinirano 225.000 tona šećera, u usporedbi s 280.000 tona u 1996., što znači da će se morati dobro namučiti da bi oporavila ovu industrijsku granu. Proizvodnja šećerne repe prošle je godine pala na 1,8 milijuna tona s 2,4 milijuna tona u 1996. godini. Planirana je bila proizvodnja dva milijuna tona šećerne repe, no i industrijski i vladini podaci pokazuju da je bilo zasijano tek 55.000 umjesto planiranih 100.000 hektara, a prema 65.000 hektara u 1996. godini. Jugoslavenska vlada i za ovu godinu planira sjetvu na 100.000 hektara, no industrijski analitičari izjavljuju da je taj podatak opet preoptimističan. Upozoravaju da će uzgajivači biti oprezni sa sjetvom jer nema nikakvih jamstava da će im šećerna repa biti plaćena, a nedostaje im i gnojiva i mehanizacije. Većini uzgajivača repa je plaćena šećerom, a s njime ne mogu plaćati račune. Prošlogodišnji je sadržaj šećera lagano porastao na 15,6 posto u usporedbi s 1996. Godišnja potrošnja šećera u Jugoslaviji pala je s 460.000 tona u 1991. na 300.000 tona, kao posljedica pada standarda. Kapacitet 15 jugoslavenskih šećerana iznosi oko 900.000 tona, no tri su već drugu sezonu zaredom zatvorene zbog financijskih problema i smanjene proizvodnje šećerne repe. U 1991. su godini Srbija i Crna Gora na 105.000 hektara proizvele 4,7 milijuna šećerne repe. U godinama do 1991. proizvodile su otprilike 600.000 tona šećera, od kojih su 160.000 tona izvozile u druge bivše jugoslavenske republike. NA SUDU ZBOG GENETSKI PROMJENJENOM SJEMENA KUKURUZA PARIZ, (Hina/Reuters) - Tri francuska ratara izašla su 3. veljače pred sud u francuskom gradu Agen pod optužbom da su obezvrijedili genetskim inženjerstovm promijenjen kukuruz za sjetvu. Cijeli će slučaj biti u središtu pozornosti francuske javnosti budući je riječ o genetskom inženjerstvu na prehrambenom proizvodu. Tri se ratara (inače aktivista ratarske unije Confederation Paysanne) terete da su provalili u skladište švicarske skupine Novartis u obližnjem gradu Nerac te rasporili vreće sa genetski promijenjenim sjemenom kukuruza i pomiješali ga s ostalim, čineći ga tako neupotrebljivim za sjetvu. Istodobno, početkom suđenja, koalicija skupina potrošača, uzgajivača i ekologa započela je s kampanjom u kojoj od francuske vlade traže povlačenje odluke o odobravanju sjetve genetički promijenjenog kukuruza, čiji je tvorac tvrtka Novartis. Koalicija traži moratorij na sve genetički promijenjene kulture te više istraživanja kojima bi javnost dobila odgovore na svoja pitanja. Protivnici modificiranog kukuruza nadaju se da će sudski postupak javnosti ukazati rizike korištenja genetski promijenjenih kultura, jer će znanstvenici i potrošači u sudnici morati podrobno objasniti i potvrditi zašto su za ili protiv korištenja tehnike genetičkog inženjerstva u proizvodnji hrane. SNAŽNA POTRAŽNJA ZA ŽITNOM KRMOM WASHINGTON, (Hina/Reuters) - Unatoč financijskim problemima u Aziji, u svijetu se općenito očekuje jaka potražnja za žitnom krmom. U slijedećih deset godina Američko vijeće za žitnu krmu (USFGC) predviđa porast potražnje za 1,6 posto godišnje na 1,06 milijuna tona. Trgovina žitnom krmom do sezone 2006/07. porast će na 139,1 milijun tona sa 102 milijuna tona ove godine. Problemi u vrlo važnim azijskim tržištima vjerojatno će kratkotrajno ograničiti gospodarski razvoj i smanjiti američki izvoz u te krajeve ove i iduće godine. Azijska financijska kriza dodaje i određenu nesigurnost ovogodišnjoj prognozi. Potražnja za žitnim krmom u Južnoj Koreji, trenutno drugom najvećem svjetskom uvozniku krupnozrnih žitarica, rast će sporije nego što se ranije prediđalo. Nešto je lošija i prognoza za Tajland i Indoneziju, u usporedbi s prošlom godinom. Godišnja prognoza koju izdaje USFGC zajednički je rad članova vijeća i stručnjaka Centra za poljoprivredni i seoski razvoj na Iowa State University i analitičke tvrtke Spark Companies. Ova je prognoza najbolja kada je riječ o dugoročnim kretanjima, a nešto je manje pouzdana kad dođe do kratkotrajnih fluktuacija. U dugoročnoj prognozi glede SAD-a, i dalje se očekuje jako tržište i žitne krme i visokovrijednih proizvoda od mesa, mlijeka i jaja, za čiju je proizvodnju potrebna žitna krma. Prije samo desetak godina SAD su uvozile ekvivalent od tri milijuna tona pšenice i žitne krme u obliku mesa. No, u dramatičnom preokretu, američki sektor stočarstva sada troši oko 7,8 milijuna tona žitarica godišnje samo za proizvodnju mesa namijenjenog izvozu. Žitni ekvivalent izvoza mesa rast će 6,6 posto godišnje do sezone 2006/07. ili više od pet puta brže od 1,2 postotnog očekivanog godišnjeg rasta potražnje na američkom tržištu. Američki će izvoz kukuruza do spomenute sezone porasti na 74,64 milijuna tona sa sadašnjih 46,74 milijuna tona. Prema istom se izvješću očekuje i nagli porast izvoza kukuruza u sezoni 1998/99. na 54,56 milijuna tona, a na temelju povećanja broja sjetvenih površina i većeg prinosa. No, na kraju predviđenog razdoblja, u SAD-u će se krmne žitarice proizvoditi na samo 110,6 milijuna rali, što je gotovo jednako sadašnjem broju površina. Jedini je ograničavajući element taj što će po Conservation Reserve Programu do 2006/07. neiskorišteno ostati izmđu 8,8 i 9,9 milijuna rali površina namijenjenih proizvodnji žitne krme. Cijene žitne krme bit će, očekuje se, niže od rekordnih u sezoni 1995/96, ali više od onih u 80-im godinama, u skladu sa stalnim porastom potražnje. informacije: Slavica Bocek telefon: 01/273-927 161551 MET feb 98