ZAGREB, 19. veljače (Hina)- Opsežna monografija "Život i djelo šibenskog bakroresca Martina Rote Kolunića" povjesničara umjetnosti dr. Milana Pelca predstavljena je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. U knjizi je
prikazano djelo velikog renesansnog majstora bakroresca i grafičara Kolunića iz 16. stoljeća, rodom Šibenčanina, koji je stvarao u velikim europskim kulturnim središtima Rimu, Veneciji, zatim kao dvorski crtač u Beču i Pragu gdje je i umro.
ZAGREB, 19. veljače (Hina)- Opsežna monografija "Život i djelo
šibenskog bakroresca Martina Rote Kolunića" povjesničara
umjetnosti dr. Milana Pelca predstavljena je danas u Nacionalnoj i
sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu. U knjizi je prikazano djelo
velikog renesansnog majstora bakroresca i grafičara Kolunića iz
16. stoljeća, rodom Šibenčanina, koji je stvarao u velikim
europskim kulturnim središtima Rimu, Veneciji, zatim kao dvorski
crtač u Beču i Pragu gdje je i umro.
#L#
Izdavači su tog kapitalnog djela NSB i Gradska knjižnica "Juraj
Šižgorić" iz Šibenika, a nastalo je u okviru djelatnosti Instituta
za povijest umjetnosti u Zagrebu u sklopu projekta "Umjetnost
renesanse u Hrvatskoj" i uz potporu Ministarstva kulture .
Govoreći o Kolunićevu opusu, a na temelju Pelcovih istraživanja,
dr. Nada Grujić je istaknula da je taj opus zastupao sve grafičke
teme definirane u 16. stoljeću. To su grafički portretizam, nabožni
listovi za širu publiku, kartografija i veduistika, grafička
karikatura, te prikazi, ilustracije i slikovni komentari
suvremenih povijesnih događaja, primjerice bitke kod Lepanta.
Do pojave Pelčeve knjige, po mišljenju dr. Grujić, bilo je poznato
114 Kolunićevih grafičkih listova dok je autor dugotrajnim i
strpljivim istraživanjem u europskim središtima, u kojima je
boravio Kolunić, otkrio još 68 grafičkih listova tako da se broj
listova popeo na 182. Osim njih otkriveno je i nekoliko portreta u
tehnici ulja na platnu, zatim niz crteža i jedan sitnoplastički rad
koji se s velikom vjerojatnošću pripisuje Koluniću.
Govoreći o vremenu u kojemu je nastalo Kolunićevo djelo, dr. Grujić
ističe da je na njega utjecalo ozračje visoke umjetnosti 16.
stoljeća i napominje da majstor Šibenčanin upija neke od
najvažnijih elemenata umjetničkoga ukusa svojega doba: rimsku
sklonost čvrstom crtežu, firentinsku delikatnost u pojedinim
figurama, venecijansku ljubav prema naturalistčkom prikazu,
pomiješanu s duererovskim smislom za sitnoslikarsku obradu tvari.
O značenju tog nakladničkog projekta govorili su v.d. ravnatelja
NSB dr. Josip Stipanov i ravnatelj Gradske knjižnice "Juraj
Šižgorić" Milivoj Zenić. Uz predstavljanje monografije prikazan je
i dokumentarni film o Koluniću.
(Hina) ta mć
191552 MET feb 98