TEMA:STRANKE O ZAKONO O PRAVIMA I OBVEZAMA DUŽNOSNIKA

ZAGREB, 18. veljače (Hina) - Gotovo sve parlamentarne stranke pozdravljaju donošenje Zakona o pravima i obvezama dužnosnika koji je trenutno u saborskoj proceduri. Zakon određuje tko su dužnosnici, koje su im odgovornosti, koja prava a koje obveze. Dužnosnici su prema tomu prijedlogu predsjednik države, zastupnici u Saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda, a status dužnosnika imaju i svi oni koje imenuju Sabor i predsjednik Republike. Prijedlogom zakona dužnosnici bi prilikom stupanja na dužnost bili obvezni dati izjavu o svom imovnom stanju, a njime se regulira i nespojivost obnašanja dužnosti s konkretnim imovinskim interesima. Zamjenik glavnog tajnika HDZ-a Drago Krpina drži da je nakon osam godina demokratskog političkog života u Hrvatskoj i svih iskustava ustrojavanja državnih institucija potrebno donijeti jedan takav zakon kojim bi se regulirale i obveze i dužnosti ali i prava državnih dužnosnika. "Njegov temeljni cilj je da država dobije što odgovornije dužnosnike čija će odgovornost biti proporcionalna njihovim ovlastima, ali koji će biti i adektvano plaćeni za svoj rad, koji mora biti što javniji i transparetniji kako bi bilo što manje špekulacija bilo o imovnom stanju, bilo o stjecanju nekih iznvaredovitih prihoda. Mislim da će taj zakon biti jedan važan korak u daljnjoj demokratizaciji i uspostavi javnosti rada državnih institucija", rekao je Krpina. Saborski zastupnik SDP-a Mato Arlović izjavio je da SDP raduje što će se taj zakon pojavljuje u saborskoj raspravi jer je on na neki način odgovor na zahtjeve SDP-a od početka od 1990. kada je ta stranka tražila da se raščiste neke stvari oko dužnosnika, prvenstveno oko imovine koju su stekli za vrijeme dužnosti. SDP se slaže da dužnosnici ne bi trebali biti članovi nadzornih i upravnih odbora po sili zakona, međutim vrlo interesantnim drži rješenje koje se nudi da dužnosnici koje će imenovati Sabor u državnim i javnim poduzećima to rade bez naknade, odnosno da bi se naknade za taj posao uplaćivale izravno u državni proračun. HSLS pozdravlja donošenje toga zakona, ali smatra da je njegovo donošenje prilično zakasnilo."Taj je zakon za Hrvatsku važan kako bi se dobio kredibilitet svih ljudi na javnim funkcijama i to tako da se dužnosnici jasno očituju na početku i na kraju obnašanja dužnosti o svom imovnom stanju", rekao je predsjednik Velikog vijeća HSLS-a Ivo Škrabalo. On, međutim, ističe da zakon ne bi trebao biti spužva kojom će se prebrisati sve ono što se događalo posljednjih sedam ili osam godina."Mi smo zato da odnosi između države i dužnosnika budu jasni, transparentni i da ih je lako kontrolirati", rekao je Škrabalo. Zastupnik Liberalne stranke Božo Kovačević drži da je dobro da se to pitanje uredi zakonom. "Dosad su političari, osobito iz vladajuće stranke koristili položaj u vlasti kako bi ostvarili financijsku dobit ili riješili statusno pitanje", rekao je Kovačević. "Ovaj zakon pokušava jasno odrediti prava, obveze i odgovornosti i stoga ima našu podršku", rekao je i dodao kako su i mnogi drugi zakoni dobivali podršku ali je u njihovoj provedbi, ponajprije zbog pritisaka iz vrhova vlasti, često dolazilo do poteškoća. On ističe da imovina koja je prije donošenja ovog zakona stečena na nedopustiv način - zloupotrebom položaja - nipošto ne bi smjela ostati neproblematizirana, tj. da taj zakon nipošto ne bi trebao staviti moratorij na utvrđivanje imovine stečene na nedopustiv način dosada. Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić je kazao kako dužnosnici bilo koje države moraju biti rasterećeni nekih trivijalnih stvari zbog kojih bi se mogli napadati i medijski dekoncentrirati, pa je stoga dobro što se taj zakon donosi. "Apsolutni sam pristaša nastojanja da svaki dužnosnik sve svoje stvari stavi pred lice javnosti: i svoje materijalno stanje i eventualne probleme u obiteljskom životu", rekao je Tomčić napomenuvši u tom kontekstu kako smo svi mi "opterećeni sumnjom da su upravo dužnosnici ti koji bi najviše mogli 'uzeti'". Tomčić ističe kako nije pristaša toga da se odredbe zakona primjenju od danas, već od prvog dana stvaranja hrvatske države. Predsjednik HSP-a Anto Đapić misli da je potrebno donošenje takvog zakona, ali drži neprihvatljivim pokušaj izjednačavanja pozicija Vlade sa saborskim zastupnicima, jer, kako kaže, zastupnici su birani, a Vlada praktički imenovana. HSP ima još primjedbi, ali smatra da je dobro da se s takvim jednim prijedlogom krene pa da se konačno malo raščiste odnosi u korelacijama između državnih službenika. Đapić, međutim, upozorava da je sad malo okasnilo popisivanje imovine dužnosnika kada stupaju na dužnost. "Mi to podržavamo, ali bi to trebalo učiniti i retrogardno, da dužnosnici obznane što su imali prije, a što imaju danas", rekao je. Politički tajnik HNS-a Stijepo Martinović pak drži kako je zanimljivo da se HDZ tog zakona nije sjetio 1990. godine "kada su njihovi dužnosnici sve što se dalo potrpali u džepove". "HDZ-u nitko nije branio svih ovih proteklih godina da bude moralan", rekao je Martinović dodavši kako je taj zakon "pokušaj bacanja prašine u oči". "On je samo pokušaj da se HDZ opere pred javnosti, budući da HDZ računa s lošim pamćenjem ovog naroda", rekao je Martinović. (Hina)ln il 181358 MET feb 98