11. II. FRANCUSKI LE MONDE - INTERVIEW S THOMASOM KLESTILOM

FRANCUSKA LE MONDE 11. II. 1998. "Za proširivanje Europe trebalo bi obnoviti osovinu Pariz-Beč" Uoči Chiracova posjeta Beču, novinar lista Daniel Vernet razgovarao je s austrijskim predsjednikom Thomasom Klestilom u vezi s budućim proširenjem Europske unije, budući da će Austrija od 1. srpnja postati njezina predsjedavajuća država. "- Što očekujete od posjeta Jacquesa Chiraca? = Na moje veliko zadovoljstvo, predsjednik Chirac je izjavio da osovina Pariz-Bonn ostaje pokretač europske integracije, ali da bi s proširivanjem Europske unije na srednju i istočnu Europu, što zbog povijesti i tradicije Beču daje posebnu ulogu, trebalo obnoviti i osovinu Pariz-Beč. - Kakva je Vaša politika u vezi s proširenjem? = Mi ćemo, kancelar i ja, izvijestiti francuskog Predsjednika o pripremama za preuzimanje mjesta predsjedavajuće države u Europskoj uniji (1. srpnja), a pri tome će početak pregovora s našim susjedima imati veliku ulogu. Moramo riješiti probleme koji se pojavljuju u našim pograničnim regijama. Vlada je poslala u Bruxelles izvješće o tome zato što u susjednim regijama, u državama koje su kandidati za ulazak, postoje strahovanja zbog razlika u životnom standardu i produktivnosti. Već se zatvaraju prodavaonice i tvornice zato što ljudi žele kupovati s druge strane granice. - Vi imate i posebne probleme sa svojim susjedima Slovacima... = Jedanaest šefova država srednje i istočne Europe sastalo se nedavno u Slovačkoj na moj zahtjev kako bi poslali jasan signal. Mnogi Slovaci misle da ih Europa ne želi. A ja sam im htio pokazati da ih Europa želi, pod uvjetom da poštuju ne samo gospodarske kriterije nego i zajedničke političke vrijednosti. - Jesu li strahovanja jača od prednosti proširivanja? = Proširenje Europske unije jest cilj koji Austrija i dalje izričito podupire. Međutim, a to piše i u dokumentu koji je poslan u Bruxelles, treba informirati građane i u vezi s priključivanjem i u vezi s eurom. Udvostručili smo izvoz prema državama srednje i istočne Europe. Mi smo najvažniji ulagač, ako se usporedba pravi prema broju stanovnika. Tako smo, izravno ili neizravno, stvorili 60 tisuća radnih mjesta u Austriji. 'Prema tome, prednosti su velike. Ali moramo uzeti u obzir da će zadnju riječ imati narod. A što smo zemljopisno bliži državama kandidatkinjama za pristup, to su strahovanja veća. Osobito kad je riječ o zapošljavanju. Zbog toga je vrlo važno da između Francuske i Austrije postoji sporazum, kako bi se Europska unija brinula o borbi protiv nezaposlenosti i protiv onoga što plaši naše sugrađane: kriminala koji prelazi sve granice. Kad je riječ o tome, mi se ne slažemo baš u potpunosti s Francuskom. Ja znam koliko je vama važna nuklearna energija, ali mi smo zabrinuti zbog starih sovjetskih reaktora koji su posijani svuda oko nas. - Kako bi se mogle pojačati austrijsko-francuske veze? = Austrija je, istina, čvrsto vezana uz Njemačku kad je riječ o gospodarstvu, ali ja bih želio da nam integracija u jednu Europu omogući stvaranje raznih vrsta veza, a Francuska je tu snažan partner s kojom bi svi željeli surađivati. Oko 800 međunarodnih tvrtka izabralo je Beč kao bazu za rad u srednjoj i istočnoj Europi. Tu postoji veliki potencijal za rad francuskih tvrtki, i ja ću o tome razgovarati s Jacquesom Chiracom. - Je li postignut napredak u posljednjih nekoliko godina? = Povećale su se narudžbe oružja, ali i austrijski izvoz koji tu uspostavlja ravnotežu. - Francuska se zalaže za reformu europskih ustanova prije samoga proširenja. Što Vi mislite o tome? = Države koje su se kandidirale moraju se pripremiti za ulazak u Europsku uniju, ali i ona mora biti spremna na to. A ona to danas nije. Mislim da moramo proširiti prostor za donošenje zajedničkih odluka i da male države (tu se vjerojatno ne slažemo s Francuskom) moraju imati jednako pravo glasa. To je temeljno pitanje u raspravi o ustanovama. Treba očuvati relativnu moć malih država unutar Europske unije. - Zauzima li se Austrija, poput Njemačke, za 'jaki' euro? = Nije bilo lako uvjeriti naše državljane da će euro postati nužnost onoga trenutka kad ga prihvate Francuska, Njemačka i Italija. To su države s kojima ostvarujemo oko tri četvrtine trgovinske razmjene. S druge strane, šiling je manje-više vezan uz njemačku marku pa smo sve do sada morali slijediti odluke Bundesbanke. Od sada, nakon stvaranja Europske središnje banke, i mi ćemo moći nešto reći. Mi ispunjavamo sve kriterije iz Maastrichta. Referendum o uvođenju eura nije bio neki veliki uspjeh, a vlada o tome ima jasne i uvjerljive informacije. - Naveli ste Italiju među državama koje će uvesti euro... = Ne smiju se spuštati kriteriji zbog politike. Ali ja mislim da je Italija tu na dobrom putu. - I Atlantski savez se proširuje na istok. Austrija bi se uskoro mogla naći 'okružena' NATO-ovim članicama, ako ne uđe u njega... = Dužnost predsjednika republike jest iznošenje problema na vidjelo. Pitanje je koje je mjesto Austrije u europskom obrambenom sustavu. Do kraja ožujka vlada mora objaviti 'izvješće sa smjernicama' u kojemu će biti navedene sve mogućnosti. A u vladi tu postoje različite gledišta. Ja želim otvorenu raspravu i iskreno informiranje javnosti. Mislim da je integracija stalni proces, stalna evolucija... Stanje se sada promijenilo. NATO se promijenio, ali i Austrija, budući da ona sada u Bosni, u francuskom sektoru, sudjeluje pri operacijama održavanja mira zajedno s NATO- ovim vojnicima i pod NATO-ovim zapovjedništvom. A NATO i dalje smatraju vojnom organizacijom koja je nespojiva s neutralnošću. Neutralnost je danas dio austrijskog identiteta, ali tu treba istaknuti da je austrijska sigurnost tijesno povezana sa sigurnošću Europe. Možda bih trebao dodati, iako mi niste postavili pitanje koje sam očekivao, nešto i u vezi s unutarnjim stanjem u Austriji. Jasno ću to reći: u austrijskom parlamentu postoje samo demokratski izabrane stranke. Pogrešno je poistovjećivati Jörga Haidera s krajnjom desnicom. Demokratski izabrana stranka koja se nalazi u parlamentu ima pravo sudjelovati u određivanju politike, kako u oporbi tako i unutar vlade". 110122 MET feb 98