ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Biblioteka "Stoljeća hrvatske književnosti" u kojoj su dosad, tijekom razdoblja od dvije i pol godine, tiskana 33 sveska predstavljena je danas u "Preporodnoj dvorani" u Zagrebu. Nakladnik toga izdavačkoga
pothvata je Matica hrvatska, a po riječima je glavnoga urednika akademika Vlatka Pavletića, "Biblioteka 'ugledala svjetlo dana' zahvaljujući velikom razumijevanju Ministarstva kulture i potpori Ministarstva financija".
ZAGREB, 9. veljače (Hina) - Biblioteka "Stoljeća hrvatske
književnosti" u kojoj su dosad, tijekom razdoblja od dvije i pol
godine, tiskana 33 sveska predstavljena je danas u "Preporodnoj
dvorani" u Zagrebu. Nakladnik toga izdavačkoga pothvata je Matica
hrvatska, a po riječima je glavnoga urednika akademika Vlatka
Pavletića, "Biblioteka 'ugledala svjetlo dana' zahvaljujući
velikom razumijevanju Ministarstva kulture i potpori Ministarstva
financija".#L#
Autor vizaulnoga je izgleda Biblioteke Alfred Pal, a danas su
predstavljeni, rekao je akademik Pavletić, prvi rezultati
dugotrajnoga procesa na kojemu su surađivali i surađuju brojni
akademici, sveučilišni profesori i urednici te, što je posebno
važno, mladi stručnjaci i znanstvenici. S tim je u vezi, Pavletić
podsjetio i na načela rada uredništva, među kojima su, pristup
tematici bez ideologizacije i bilo kakvih prisila te sastavljanje
abecedarija, tj. popisa književnika, uzimajući pri tome u obzir,
dodao je, "negativna iskustva s edicijom "Pet stoljeća hrvatske
književnosti". Također, rekao je Pavletić, uredništvo je odlučilo
da unaprijed ne ograničava broj svezaka za pojedina stoljeća te da
se pri izboru ne vrši "diskriminacija " književnih formi. To je,
primjerice, vidljivo i iz prvoga sveska Biblioteke koji je posvećen
književnome opusu Ante Starčevića te iz 33. naslova koji donosi
reprezentativni izbor političkih spisa Eugena Kvaternika.
"Stoljeća hrvatske književnosti" moderna je biblioteka čiji je
sadržaj, drži izvršni urednik akademik Dubravko Jelčić,
"najreprezentativniji skup najvrjednijega što je u hrvatskoj
literaturi i kulturi nastalo tijekom stoljeća".
Biblioteka, rekao je Jelčić, "nastavlja i ponavlja put biblioteke
'Pet stoljeća hrvatske književnosti', ali na bitno različit
način". Tako su u "Stoljećima hrvatske književnosti", napomenuo je
Jelčić, predviđene "mini serije", među kojima je i 6 knjiga
hrvatskih političkih pisaca te zbir tekstova hrvatskih
jezikoslovaca.
Akademik Josip Vončina ukazao je na potrebu za jednostavnošću
predstavljanja skoro tisućljetnoga razdoblja, imajući pri tome na
"brizi" da je hrvatski jezik "duboko" utemeljen u tronarječju i
tropismenosti. Podsjetio je da je uredništvo pokušalo sastaviti
tekstološka načela od kojih se neće odustajati i kojih bi se trebali
pridržavati i ubuduće .
Za člana uredništva Biblioteke akademika Pavla Pavličića značenje
je Biblioteke u tomu što je ona današnji pogled na povijest hrvatske
književnosti, a pokazuju i koje su današnje mogućnosti hrvatske
filologije.
Izrazivši zadovoljstvo i ponos činjenicoma da je Matica hrvatska u
kratkom razdoblju objavila 33 knjige, njezin je predsjednik prof.
dr. Josip Bratulić istodobno istaknuo da se Matica obvezuje da će
knjige "Stoljeća hrvatske književnosti" biti prisutne u svakom
dijelu Hrvatske kao svjedočanstvo burne hrvatske povijesti i mirne
sadašnjosti te nade za "svjetlu" budućnost".
(Hina) ip mć
091717 MET feb 98