AMERIČKI HERALD - UN I GLOBALIZACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 5. II. 1998. Neka UN i poslovanje počnu razgovarati "Odnos UN-a prema međunarodnom poslovanju promijenio se. Budući da su izblijedila suparništva hladnog rata, UN i druge međuvladine organizacije moraju se suočiti s novim izazovima globalnog gospodarstva. Oni poslovanje trebaju - da im pomogne", piše glavna tajnica Međunarodne gospodarske komore Maria Livanos Cattaui. "Ta promjena na povoljnije stajalište prema poslovanju hrani se s vrha. UN-ov glavni tajnik Kofi Annan izjavio je: 'Utjecaj posebničkog sektora od sve je veće važnosti. Vrijeme je da se razvije savjetovanje između UN-a i poslovnog svijeta.' Nigdje promjena stajališta nije bila tako izražena, kao u polju međunarodnih ulaganja. Velika većina vlada sad izravno inozemno ulaganje smatra nacionalnim dobitkom, izvorom gospodarskog napretka i novog bogatstva za njihove narode. One se jedne s drugima natječu, kako bi uvjerile poduzeća da njihove zemlje nude društvenu stabilnost, vladavinu zakona i zakonski okvir koji je u stanju nadahnuti povjerenje kod ulagača. Davno su prošli dani kad su vlade onog što je tad bilo poznato kao Treći svijet, rabile UN-ovu govornicu da bi multinacionalne korporacije prikazale kao grabežljive monstrume, zainteresirane samo za otimanje njihovog prirodnog bogatstva i iscjeđivanje njihovog nacionalnog blaga. To udvaranje inozemnom kapitalu i ekspertizi znak je vremena. Sustav tržišnog gospodarstva svugdje se prihvaća kao najučinkovitije sredstvo stvaranja i širenja bogaatstva. No bez učinkovitog zakonskog okvira koji određuje pravila igre, on ne može operirati maksimalnim potencijalom. Ta su pravila nekad gotovo isključivo stvarale nacionalne vlade, no to se brzo mijenja. Dok se gospodarstva sve više prepliću, sve je žurnija potreba za snažnim multilateralnim pravilima. Naglasak se mora prebaciti s nacionalnog ili regionalnog zakonodavstva na globalno primjenjiva pravila. Za njihovo stvaranje, potrebno je okrenuti se UN-u i njezinim agencijama, kao i drugim važnim međuvladinim organizacijama, poput Svjetske trgovinske organizacije. Međunarodne se institucije sve više okreću poslovanju. Primjer je inicijativa Business Partners for Development, lansirana iz Svjetske banke, s ciljem da se agencije za razvoj ohrabre na uključivanje poslovanja u vlastite programe. (...) Sljedećeg će ponedjeljka u New Yorku Međunarodna gospodarska zbornica zaključiti dogovor o uspostavljanju sustavnog dijaloga s UN-om. Svrha tih kontakata je stvoriti plodna područja za suradnju između UN-a i poslovanja kao sredstva širenja tehnologije i bogatstva kroz trgovinu i ulaganje. Dijalog omogućavaju stajališta obje strane da su otvorena tržišta preduvjet za širenje koristi globalizacije, za integriranje zemalja u razvoju u svjetsko gospodarstvo te za poboljšanje životnih standarda svih ljudi, a posebice siromašnih. Potrebno je globalnom financijskom sustavu osigurati kontrolu i ravnotežu koje su potrebne kako bi se odvratile financijske krize u azijskom stilu. Zatim je potrebno slijediti gospodarski rast uz zaštitu okoliša. Ostali su prioriteti trgovinska liberalizacija, obrana prava intelektualnog vlasništva i modernizacija carinskih procedura. Dijalog ne dolazi ni trenutak prerano. Globalizacija ima mogućnost donijeti goleme koristi ljudskoj rasi. No, kao što su nedavni događaji u istočnoj Aziji pokazali, ona lokalne krize brzo može pretvoriti u probleme koji utječu na čitavo svjetsko gospodarstvo. Stoga je potrebno odrediti okvir pravila o ulaganju, tržištima kapitala, politici konkurencije i mnoštvu drugih stvari. I vlade i poslovanje imaju svoje odgovornosti. Dok globalno gospodarstvo raste, vlade će trebati (posebice u siromašnijim državama), na nacionalnom stupnju osigurati da novostvoreno bogatstvo koristi svim ljudima, a ne samo nekolicini povlaštenih. Stvaranje malih i srednjih poslova bit će najučinkovitiji način širenja stvarnog bogatstva. Ovdje poslovno znanje (koje bi možda mogao prenositi pokret gospodarskih zbornica širom svijeta) ima ključnu ulogu. Razvoj ruralne infrastrukture i osnovne zdravstvene zaštite i obrazovanja bit će također neophodan, no to je sve prvenstveno vladina odgovornost. Na posljetku, poslovanje mora dati poduzeća, kapital i inventivnost te stvoriti saveze i sklopiti dogovore koji će globalno tržište pretvoriti u stvarnost." 060125 MET feb 98