GS: ODRŽANO SAVJETOVANJE KOŽA I OBUĆA ZA 21. STOLJEĆE STRUČNI SKUP

STRUČNI SKUP ZAGREB, 5. veljače (Hina)- Europa je danas središte znanja, tehnoloških kapaciteta, razvoja tehnologije i svjetske mode, a Hrvatska joj se može približiti jedino unaprjeđenjem konkurentnosti tehnološkog razvoja i marketinga prema ekološkim i sigurnosnim standardima Europske Unije (EU), istaknuo je glavni tajnik Udruženja europskih nacionalnih saveza, prerađivača sirove kože i proizvoda od kože Gustavo Gonzales na današnjem stručnom skupu "Koža i obuća za 21. stoljeće" koji je održan na Zagrebačkom Velesajmu u sklopu Međunarodnog tjedna kože i obuće.## To je europsko udruženje spremno pomoći Hrvatskoj svojim znanjem i tehnologijom da se približi Europi do normalizacije političkih odnosa s EU što bi joj osiguralo ravnopravni tretman na tom tržištu. Ali, istaknuo je Gonzales, ne smije se zaboraviti na ulaganja u ljudske potencijale. Proizvodnjom kože i obuće od kože danas se u Hrvatskoj bavi 170 tvrtki od kojih je 135 proizvođača obuće. Ta industrija zapošljava 15.300 djelatnika, što je gotovo 6,5 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. U istraživanju koje je proveo zagrebački Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u strukturi zaposlenih samo je šest posto onih s višom i visokom stručnom spremom, stoga, smatra dekan tog fakulteta dr. Emir Hodžić, nužno je intenzivirati obrazovanje radi tehnološkog razvoja te pomoći hrvatskim tvrtkama da se specijaliziraju u proizvodnji i prestrukturiraju prema njezinoj višoj razini. U toj se djelatnosti, prema njegovim riječima, još se ništa ne radi na zaštiti okoliša i uvođenju europskih standarda kvalitete, koji igraju veliku ulogu u prodoru na europsko tržište. Hrvatski savez društava kožara i obućara mora do 15. veljače uputiti zahtjev Ministarstvu znanosti i tehnologije želi li u jesen dobiti svoje visoko stručno učilište. Postoji mogućnost da takvo učilište bude osnovano u Vukovaru vrati li se institut Borova u taj grad. Uz zastarjele tehnologije i nedovoljno stručnog kadra, najveći problem hrvatske industrije je precijnjena kuna te visoke kamatne stope na obrtni kapital koji je osam do deset puta skuplji nego u svijetu, smatra prof. na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu dr. Anđelko Bilušić. Hrvatska se, nastavio je on, u svojoj lošoj monetarnoj politici i strategiji razvoja oslanja na preživjele modele koji su neodrživi u općoj svjetskoj globalizaciji rada i kapitala. (Hina) js vl 051552 MET feb 98