ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici prihvatila Nacionalnu politiku zapošljavanja koja se, istaknuo je predsjednik Vlade mr. Zlatko Mateša, temelji na tri čimbenika: gospodarskom rastu, smanjenju porezne
presije i deregulaciji te posebnoj skrbi za one koji tu skrb trebaju (pripravnici i mladi, invalidi). Prihvaćeni Nacionalni program zapošljavanja bit će upućen na raspravu u Hrvatski državni sabor, a većina mjera trebala bi biti operativna za koji mjesec - do početka travnja, naglasio je Mateša.
VLADA O NACIONALNOJ POLITICI ZAPOŠLJAVANJA
ZAGREB, 5. veljače (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici
prihvatila Nacionalnu politiku zapošljavanja koja se, istaknuo je
predsjednik Vlade mr. Zlatko Mateša, temelji na tri čimbenika:
gospodarskom rastu, smanjenju porezne presije i deregulaciji te
posebnoj skrbi za one koji tu skrb trebaju (pripravnici i mladi,
invalidi). Prihvaćeni Nacionalni program zapošljavanja bit će
upućen na raspravu u Hrvatski državni sabor, a većina mjera trebala
bi biti operativna za koji mjesec - do početka travnja, naglasio je
Mateša. #L#
Predloženi je program zapošljavanja jednostavan i pragmatičan
dokument, a njegova je osobita vrijednost socijalni dijalog i
tripartitna suradnja, naglasio je ministar rada i socijalne skrbi
Joso Škara iznoseći niz konkretnih mjera programa.
Mjerama za smanjivanje visoke razine nezaposlenosti uz ostalo se
predlaže redefiniranje prava koja proizlaze iz statusa
nezaposlenosti, primjerice prebacivanje zdravstvenog osiguranja
nezaposlenih sa zavoda za zapošljavanje na državni proračun. Cilj
je da se na zavodima prijavljuju oni koji doista traže posao, te da
se poslovi zavoda svedu na provođenje aktivnih i pasivnih mjera na
tržištu rada.
Napominjući kako trenutno u troškovima rada neto plaće sudjeluju sa
55 posto, a porezi i doprinosi sa 45 posto, Škara je kao mjere
smanjenja troškova rada naveo smanjenje doprinosa iz i na plaće. U
tom se kontekstu predlaže ukidanje vodnog doprinosa i doprinosa za
dječji doplatak (te prebacivanje financiranja na proračun), te
smanjenje stopa doprinosa za zapošljavanje, za mirovinsko i
invalidsko osiguranje te za zdravstveno osiguranje. Time bi se,
kako je obrazloženo u programu stope iz i na plaće sa 44,16 posto
smanjile na 35,7 posto.
Smanjenje udjela proračunske potrošnje i fondova u bruto domaćem
proizvodu, poticanje otvaranja malih i srednjih poduzeća, te
poticanje izravnih stranih investicija, neke su od mjera za
otvaranje novih radnih mjesta. Škara obrazložio je i mjere za
organizirano rješavanje viškova radnika, poticanje
pokretljivosti radne snage, povećanje učinkovitosti socijalne
zaštitne mreže.
Poseban dio programa odnosi se na zapošljavanje hrvatskih
branitelja, a pozdravljajući program ministar hrvatskih
branitelja iz domovinskog rata dr. Juraj Njavro zamijetio je kako
je anketom potrebno uz ostalo doći do podataka o općem socijalnom
statusu i kvlifikacijama razvojačenih hrvatskih branitelja.
Zalažući se za porezno rasterećenje direktnih troškova rada,
potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro je kazao
kako se ne može istodobno tražiti i porezno rasterećenje potrošnje,
odnosno kako "nema poreznog rasterećenja kroz PDV". Škegro je uz
ostalo kazao kako će program državu koštati milijarde kuna u
narednom razdoblju.
Ministar gospodarstva Nenad Porges predložio je da se u nacionalnoj
politici zapošljavanja osnaži uloga lokalne uprave i samouprave,
posebice u mjerama poticanja malog i srednjeg poduzetništva, a
članovi Vlade posebno su istaknuli potrebu veće pokretljivosti
radne snage.
(Hina) bn il
051604 MET feb 98