ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša sa suradnicima na današnjem je susretu sa 60-tak hrvatskih gospodarstvenika, financijskih stručnjaka, bankara i poslovnih ljudi izvijestio da će Vlada i ove
godine voditi politiku gospodarske stabilnosti. Najavio je pritom i neke nove mjere, primjerice, za poticanje izvoza, na području zapošljavanja, ustrajavanje na reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, kontrolu u svezi problema nelikvidnosti, te potrebu poticanja svih oblika nacionalne štednje.
ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko
Mateša sa suradnicima na današnjem je susretu sa 60-tak hrvatskih
gospodarstvenika, financijskih stručnjaka, bankara i poslovnih
ljudi izvijestio da će Vlada i ove godine voditi politiku
gospodarske stabilnosti. Najavio je pritom i neke nove mjere,
primjerice, za poticanje izvoza, na području zapošljavanja,
ustrajavanje na reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava,
kontrolu u svezi problema nelikvidnosti, te potrebu poticanja svih
oblika nacionalne štednje. #L#
Kao ciljeve na području ekonomskih odnosa s inozemstvom, premijer
je naveo punopravno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji,
potpisivanje ugovora s Europskom unijom o trgovini i suradnji, te
završetak razgovora i punopravno članstvo u CEFTA-i.
Potrebnim je označio i nastavak restrukturiranja javnog sektora, a
Vlada će posebnim zakonima za svako takvo poduzeće, u skladu s
nacionalnim interesima, predložiti njihovu djelomičnu
privatizaciju. Uz uspješnu sanaciju banaka, ustrajat će se da one
budu "apsolutno stabilne karike financijskog sustava", te sastavni
dio povećanja svih oblika nacionalne štednje, istaknuo je Mateša.
Kao mjere poticanje izvoza, premijer je, uz uvođenje PDV-a, najavio
sustav kreditiranja i poticanja izvoza. Posebice je značajnim
pritom ocijenio smanjenje doprinosa iz i na plaće, naglašavajući da
to ima pozitivne učinke i na zapošljavanje. Najbolji pristup
politici zapošljavanja je snižavanje troškova rada, ustvrdio je
Mateša. U tom je kontekstu najavljeno i ukidanje vodoprivrednog
doprinosa, doprinosa za dječji doplatak, te promjene u plaćanju
članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb istaknuo je
kako ne treba očekivati promjene u monetarnoj politici, a nastavit
će se i s politikom stabilnoga tečaja. Ocjenjujući napise u
novinama o 20-postotnoj devalvaciji neutemeljenima, Škreb je
naglasio kako se u HNB nikada nije razgovaralo o takvoj mogućnosti.
Podaci revizije bilance plaćanja govore o mnogo povoljnijim
podacima nego su bili do sada, kazao je guverner. Iznoseći podatke
središnje banke o nenaplaćenim potraživanjima, koja su dosegnula
deset milijardi kuna, dr. Škreb je istaknuo kako to nije problem
odnosa među poduzećima, jer se pokazalo da je najveći vjerovnik
financijski sektor, potom država, te inozemstvo.
"Porezna politika ne može se mijenjati usred godine", naglasio je
potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro,
napominjući kako će buduća porezna rasterećenja ići kroz smanjenje
troškova rada. Govoreći o dosadašnjoj primjeni PDV-a, Škegro je
kazao kako su, nakon rasta, cijene počele padati, što bi se trebalo
i nastaviti. Škegro je iznio i podatak da je od 9.200 poduzetnika
koji su platili PDV, samo njih 440 zatražilo povrat dok su svi
ostali svoje uplate prebacili kao akontaciju budućih obveza.
Uz pohvale dosadašnjoj politici makroekonomske stabilnosti,
predstavnici vodećih hrvatskih tvrtki čelne su ljude hrvatske
Vlade izvijestili i o nizu konkretnih problema. Gospodarstvenici
su posebno pozdravili najavljene Vladine mjere za snižavanje
troškova rada kao poticaj novom zapošljavanju. No, na primjeru
nekoliko građevinskih poduzeća koja su tražila radnike, ali se malo
ili gotovo nitko nije javio, dok je istodobno na burzama velik broj
nezaposlenih, upozoreno je na problem statističkog praćenja
nezaposlenosti te posebice na "rad na crno".
Punu je potporu dobila i politika bržeg uključivanja u europske
integracije, posebice CEFTA-u, a većina je predstavnika hrvatskih
tvrtki poduprla uvođenje PDV-a. No, iznijet je, u ime
ugostiteljsko-hotelijerskih tvrtki, i prijedlog da se, nakon
analize jednogodišnje primjene, razmisli o selektivnoj stopi PDV-a
za tu gospodarsku granu.
Posebnim su problemom gospodarstvenici označili problem
nelikvidnosti, te slabu zaštitu vjerovnika. Uz velik broj predmeta
koji čekaju na sudovima, ukazano je i na neke nedostatke i
nedorečenosti u zakonima, jer se, primjerice, omogućava zatvaranje
jedne tvrtke i otvaranje druge bez da su plaćene ranije obveze.
Unatoč iznijetim pozitivnim primjerima restrukturiranja, čule su
se i ocjene kako se s tim procesom kasni, posebice s
restrukturiranjem javnog i financijskog sektora. Upozoreno je
također kako bi i država morala snižavati svoje troškove te da su
kamate, unatoč sniženju, još uvijek previsoke za gospodarstvo.
(Hina) bn db
301949 MET jan 98