AUSTRIJA - DIE PRESSE - 4. II. SPOR OKO PIRANSKOG ZALJEVA

AUSTRIJA DIE PRESSE 4. II. 1998. Granični spor na Jadranu "Tijekom nedavne oluje u slovenskoj skupštini slovenski ministar vanjskih poslova za dlaku je izbjegao spoticanje o beznačajni planinski vrh, visok 1181 metar i smješten na granici prema Hrvtskoj: riječ je o Trdinovu Vrhu. Slovenski nacionalisti optužili su ga da je 'prodao' Trdinov Vrh Hrvatima kako bi napokon ishodio prihvatljivo rješenje u Piranu. Sa sličnim su se optužbama dosada suočavali gotovo svi slovenski ministri vanjskih poslova a ni Trdinov Vrh nije novina: budući da se taj vrh po starom katastru austro-ugarske monarhije nalazio u Hrvatskoj, upravo je predodređen za izazivanje graničnih sporova. No, nakon proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske navodni objekti pregovora bili su i pogranično mjesto Raskrižje južno od Murske Sobote i slovenski dvorac Mokrice koji se nalazi u blizini Zagreba i pretvoren je u međuvremenu u hotel. U Sloveniji odnosi prema Hrvatskoj oduvijek izazivaju sljedeće komentare: 'Povezuje nas duga kopnena a razdvaja kratka granica na moru'. Prava točka razdora jest tijek granične crte u Piranskom zaljevu. Naime, na gornjem Jadranu nema baš previše mjesta za tri države koje teže pristupu otvorenom moru. Slovenska obala, duga točno 42 kilometra, nalazi se na suprotnoj strani u odnosu na talijansku i proteže se u pogrešnom smjeru - otvara se prema sjeveru a otvoreno Sredozemlje nalazi se na jugu. Mjesta gotovo ponestaje već između Italije i Hrvatske. Želja Slovenije da dobije izlaz na otvoreno more pod vlastitim suverenitetom zahtijeva od Hrvatske mjestimično ograničavanje teritorijalnog mora na ciglih 300 metara. Slovenija je opetovano predlagala pomicanje pomorske granice prema jugu kako bi dobila koridor prema otvorenom moru. Jedan od prijedloga sadrži i ustupanje svjetionika u Savudriji slijedom kojeg bi čitav Piranski zaljev pripao Sloveniji, jamčeći joj pristup međunarodnim vodama. Nadalje, Slovenija upozorava da je u vrijeme austro- ugarske monarhije Savudrija bila u sastavu slovenske katastarske općine. Međunarodno pomorsko pravo priznaje svakoj državi slobodan prolaz kroz teritorijalno more druge države ali pritom čini i iznimke: osim oružanih operacija, zabranjeno je i istraživanje i ribolov. Nitko ne strahuje od vojnih akcija Slovenije koja nema ni vlastitu mornaricu. Brodovi koji traže prolaz na Jadran bave se ribolovom - ne namjeravaju loviti ribu u hrvatskim vodama ali svađe su lako moguće. Još je važnija luka Koper - konkurent hrvatskoj Rijeci i talijanskom Trstu, te bi se blokada pristupa Kopru mogla u dalekoj budućnosti pokazati kao primamljiv potez", zaključuje Irene Miller na kraju članka. 050235 MET feb 98