SKUP O GRANICAMA NA MORU

SPLIT, 20. siječnja (Hina) - Temeljni je cilj Hrvatske da sada, nakon uspostave vlasti na cijelom svom području u Podunavlju, riješi i sva prijeporna pitanja sa svojim pomorskim susjedima - ponajprije sa Slovenijom i SR Jugoslavijom, ali i neka pitanja s Italijom, jedinstvena je ocjena hrvatskih stručnjaka izražena na današnjem skupu u Splitu "Granice na moru", koji je organizirao Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a, u Splitu i Pravni fakultet splitskog sveučilišta.#L# Akademik Vladimir Ibler istaknuo je da Hrvatska potpuno razumije zemljopisni položaj Slovenije koji je pomorski za nju vrlo nepovoljan, ali je činjenica da ta susjedna država ne može do otvorenog mora, ako ne uzme dio Hrvatskoj ili Italiji. "Nažalost, Slovenija odriče pravo Hrvatskoj na teritorijalno more u Piranskom zaljevu i nije mi ugodno reći", kazao je Ibler, "ali to ipak predstavlja teritorijalnu pretenziju Slovenije". Hrvatska ima i treba imati puno razumijevanje za susjeda, ali nikome nije jasno kada je Slovenija imala bilo kakvih problema pri uplovljavanju brodova u svoje luke, istaknuo je Ibler. Realno je povući graničnu crtu između Slovenije i Hrvatske na moru po međunarodnim propisima te uspostaviti liberalni poredak na toj granici koji će zadovoljiti obje susjedne države, kazao je Ibler. Govoreći o Prevlaci, Ibler je rekao da u vezi s tim područjem nema nikakvih pravno relevantnih dokumenata. Nije u pitanju more, nego kopno - Prevlaka, a naravno, uz kopno ide i morski prostor. Hrvatska uopće ne smije prihvatiti da je riječ o sporu oko Prevlake jer je jasno da je riječ o neutemeljenom zahtjevu, o zahtjevu protiv integriteta jedne države, a Badinterova komisija je jasno pokazala što je što. S Crnom Gorom, odnosno sa SR Jugoslavijom, možemo razgovarati samo o određivanju i preciziranju granice između dviju zemalja te o razvojačenju s obje strane granice, rekao je Ibler. Akademik Davorin Rudolf, hrvatski veleposlanik u Italiji, kazao je, uz ostalo, da su granice s Italijom naslijeđene od bivše Jugoslavije, i to s dvama dogovorima - o granicama na dnu mora, te o granicama na moru koje su određene Osimskim sporazumom. Bivša Jugoslavija je tijekom tih dogovora Italiji dala nadoknade kod isturenih hrvatskih otoka - Palagruže, Jabuke, Sveca i Biševa, te je tako Italija dobila čak 3400 kilometara morske površine dok je Hrvatska od Italije dobila nadoknadu od 416 kilometara. Moguća promjena vezana je uz pitanje odakle će Hrvatska mjeriti svoje teritorijalne vode kod nekih otoka, npr. Visa i Biševa. Također je pred Hrvatskom proglašenje njezinog gospodarskog pojasa na koji svaka pomorska država ima pravo, no to još Hrvatski državni sabor nije izglasao. Akademik Rudolf je kazao da Hrvatsku očekuju razgovori s Italijom o tim pitanjima i misli da će oni biti dosta zamršeni. Budislav Vukas, sudac Međunarodnog suda za prava na moru, utemeljenog 1996. u Hamburgu, govorio je o radu tog suda i sve većem značenju koji ima u rješavanju prijepornih međudržavnih pitanja koja se, kazao je, najčešće rješavaju arbitražom. Vladimir Degen, također stručnjak pomorskog prava, smatra da Hrvatska mora što prije proglasiti gospodarski pojas i navesti Italiju i SR Jugoslaviju da učine to isto. Tek zatim treba razgovarati o razgraničenjima. (Hina) em vkn 201603 MET jan 98