DELO - SASTANAK O GRANICI - 14. I.

SLOVENIJA DELO 14. I. 1998. Novih prijedloga nema, samo drukčija pojašnjenja starih "Zadnja i vjerojatno jedina mogućnost za kompromis s Hrvatskom glede određivanja granice u Piranskom zaljevu uskrsnuće je takozvanog mariborskog prijedloga, što već dulje vrijeme naglašavaju slovenski diplomati i vladini izvori. Radi se o inačici razgraničenja koju je Zagrebu ponudio premijer Janez Drnovšek u jesen 1995. godine a Hrvatska je to tada odbila. Tik prije susreta Frlec-Granić idućega tjedna, namijenjena ocjeni bilateralnih odnosa, ugledna se vještakinja za pomorsko pravo dr. Mirjam Škrk, prošle jeseni također kandidatkinja za ministricu vanjskih poslova, pobrinula za prvorazredno iznenađenje - i prijedlog dosadašnjeg slovenskog pregovarača za granice proglasila nečim što bi Slovenija ionako dobila arbitražom. Slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec na izjave iz interviewa s profesoricom međunarodnoga prava s ljubljanskog pravnog fakulteta dr. Mirjam Škrk, objavljenom u 'Mladini', na današnjoj se tiskovnoj konferenciji osvrnuo s komentarom da je pri pregovorima o određivanju morske granice u Piranskom zaljevu slovenski nacionalni interes pristup međunarodnim vodama Jadrana; pri tomu sporazum među susjednim državama nije vezan na međunarodne dogovore i jamstva, dodaje Frlec. Na 'Delovo' pitanje je li mariborski prijedlog - radi se o razgraničenju po kojem bi slovenskoj strani pripale približno dvije trećine Piranskoga zaljeva i koridor do međunarodnih voda - odgovarajuće zadovoljava nacionalne interese, prvi je diplomat izjavio da to ne zna; to da je stvar daljnjih dogovora s Hrvatskom. Škrkova drži da hrvatska strana Sloveniji nudi samo 'poseban pogodbeni režim plovidbe kroz hrvatsko more, koji ne bi bio samo 'neškodljiv prolaz' kroz hrvatsko more nego za slovenske brodove - po riječima hrvatskih pregovarača - 'najliberalniji režim plovidbe'. Po tom pojašnjenju bi se radilo samo o ponešto proširenom 'neškodljivom prolazu' na koji ionako imaju pravo svi strani brodovi na svim svjetskim obalnim morima. Dodatni problem takvog međusobnog sporazuma još je i činjenica da bi se Slovenija poslije takvog pristanka teško vratila na ishodište za koje se zahtjevom za neposredan pristup međunarodnim vodama opredijelio državni zbor (Memorandum o Piranskom zaljevu iz 1993. godine). Suhoparni komentar ministra Frleca: 'Pretpostavljam da su izjave Škrkove u skladu s međunarodnopravnim normama; Slovenija će i dalje ustrajati na pristupu međunarodnim vodama, a koliko će u tome biti uspješna, drugo je pitanje'. Uz to se u ministarstvu vanjskih poslova neslužbeno čuje da su spomenute izjave blago rečeno iznenađujuće. Utoliko više što se zna da vještakinja s Pravnog fakulteta nije samo neovisan stručnjak nego svojim stručnim stajalištima već godinama opskrbljuje vladu. Ipak je i do sada raskorak među mišljenjima na razini povjerenstva čija je članica i Škrkova, i diplomatskog povjerenstva koje je tri godine vodio diplomat ministarstva vanjskih poslova dr. Iztok Simoniti, bio popriličan. A očito se radi o više nego razlikama u nijansama odnosno međunarodnopravnim tumačenjima" - zaključuje Saša Vidmajer. 150053 MET jan 98