IT-RU-YU-pravosuđe-zločini IT-30.XII.CORRIERE-DEL PONTE I MOSKVA ITALIJACORRIERE DELLA SERA30. XII. 1999.Haag, Moskva protiv NATO-a"Carla Del Ponte, glavna tužiteljica međunarodnoga suda UN-a za ratne zločine, ubrzo će biti u
Beogradu.(...) Odluka Del Ponteove, primljena kao moguće pravosudno predsoblje preokreta za odgovornosti u sukobu, pa zato i kao moguća prilika za raskol sa Savezom, čini se da ima u stvari sasvim drugo obilježje i značenje. Ne toliko zbog preliminarne prirode istrage (tužiteljstvo nije formuliralo nikakvu optužbu ni prema nepoznatim počiniteljima, ni prema pripadnicima vojno-političke hijerarhije Saveza). Ili zbog smirenosti kojom je u javnosti jučer britanska vlada tumačila taj događaj ('Sigurni smo da su tijekom svih faza sukoba snage NATO-a djelovale u skladu s međunarodnim zakonima'). Koliko po diplomatskom zapletu, kojega je ta odluka proizvod, i posljedicama koje bi možda mogla proizvesti.U odluci tužiteljice zapravo je odlučujući bio sastanak u Haagu, proteklih dana (koji je već dugo zahtijevala Moskva) s izaslanstvom zastupnika Dume, donjega doma ruskoga parlamenta. Zapravo su ruski zastupnici tužiteljstvu predali dugo izvješće koje je ukratko
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
30. XII. 1999.
Haag, Moskva protiv NATO-a
"Carla Del Ponte, glavna tužiteljica međunarodnoga suda UN-a za
ratne zločine, ubrzo će biti u Beogradu.(...) Odluka Del Ponteove,
primljena kao moguće pravosudno predsoblje preokreta za
odgovornosti u sukobu, pa zato i kao moguća prilika za raskol sa
Savezom, čini se da ima u stvari sasvim drugo obilježje i značenje.
Ne toliko zbog preliminarne prirode istrage (tužiteljstvo nije
formuliralo nikakvu optužbu ni prema nepoznatim počiniteljima, ni
prema pripadnicima vojno-političke hijerarhije Saveza). Ili zbog
smirenosti kojom je u javnosti jučer britanska vlada tumačila taj
događaj ('Sigurni smo da su tijekom svih faza sukoba snage NATO-a
djelovale u skladu s međunarodnim zakonima'). Koliko po
diplomatskom zapletu, kojega je ta odluka proizvod, i posljedicama
koje bi možda mogla proizvesti.
U odluci tužiteljice zapravo je odlučujući bio sastanak u Haagu,
proteklih dana (koji je već dugo zahtijevala Moskva) s izaslanstvom
zastupnika Dume, donjega doma ruskoga parlamenta. Zapravo su ruski
zastupnici tužiteljstvu predali dugo izvješće koje je ukratko
iznosilo zaključke istražnoga povjerenstva koje je sama Duma
osnovala nakon završetka sukoba na Kosovu i u Srbiji. Oštri
zaključci glede NATO-a, optuženog da je namjerno i bez pravljenja
razlike napao civilne ciljeve tijekom 78 dana svoje zračne
kampanje. (...)
Dakle, prihvaćanjem ruskog izlaganja i njegovim pridruživanjem
dosjeu koji je u Haag došao 17. studenoga potpisan od Michaela
Mandela (kanadski pravnik sa sveučilišta York u Torontu, koji je
prikupio iste takve osude ponašanja NATO-a na Kosovu i u Srbiji),
Del Ponteova utvrđuje važan presedan. Zapravo prvi put, makar i
neizravno, Rusija priznaje sudu, ili barem njegovu tužiteljstvu,
pravnu moć koju mu je do sada zapravo poricao. Onu da može
progoniti, i dakle suditi, na međunarodnoj razini ratne zločine
bilo gdje i tko god da ih je počinio.
To nije mala stvar. Ne toliko zbog dubokoga nepovjerenja između Del
Ponteove i Moskve (naslijeđenog iz takozvanog Russiagatea), koliko
poradi perspektiva koje u ovom trenutku ruski potez nosi sa sobom.
Del Pontoevoj je najavljen, upravo prigodom njezinih razgovora s
izaslanstvom Dume, skori službeni poziv u Moskvu. Nije teško
predvidjeti da će Del Ponteova potvrditi nužnost suradnje, koje do
sada nije bilo, ruskih vlasti na Balkanu. A da i ne računamo to da se
današnje priznanje neće moći opovrgnuti sutra, ako bi njezini
zaključci razočarali očekivanja Moskve."