CH-TEMPS 6.12.RAZG.S FINKIELKRAUTOM

ŠVICARSKA LE TEMPS 6. XII. 1999. Alain Finkielkraut: 'Čuvajte se ukinuća politike' Pierre Hazan razgovarao je s Alainom Finkielkrautom, filozofom i autorom knjige 'Zločin protiv čovječnosti', o postojanju međunarodnih sudova za kažnjavanje ratnih i drugih zločina: " - Što mislite o radu međunarodnoga pravosuđa? = Međunarodno se pravosuđe bavi zločinima koje su počinile države i govori u ime čovječanstva. Nuernberški proces nije ostao mrtvo slovo na papiru. Možemo biti sretni zbog toga. No ne možemo ostati mirni kada vidimo ustanovu, koliko god dobronamjerna bila, koja je univerzalni pokretač i uzurpira pojam čovječanstva. U stvari, narodima koji su tek stekli slobodu, a došli su pod skrbništvo ICTY- ja, suradnja bi mogla izgledati kao kolaboracija, a neprihvaćanje suradnje kao čin otpora. Kada čovječanstvo postane sila, vanjska, tuđa, ovisna o tuđim zakonima, neovisnost nije u prihvaćanju tih mjerila, već u njihovu neprihvaćanju. Osim toga, moćne države su izvan dosega: međunarodna pravda, iako je formalno neovisna, može se izvršavati samo nad malenim, razmjerno slabim državama. No, moćne si države imaju što predbaciti na Balkanu. Nepokretnost u času razaranja Vukovara, pomoć bosanskim Srbima pri padu Srebrenice. Teško je, dakle, tražiti primjerice od Hrvata da tu pravdu koja dolazi odozgo prihvate kao svoju. - Mislite li da ICTY ne treba progoniti ratne zločine za koje su optužene hrvatske snage u krajini? = Pravosuđe ne smije političku sliku o svijetu zamijeniti kaznenom slikom. Binarna narav prava ne poznaje razliku između zauzeća i oslobađanja. Hrvati su oslobodili područje koje je četiri godine bilo u rukama Srba, a ovi su pobjegli jer su pustošili katoličke crkve, pljačkali i razarali kuće nesrba koje su prije toga protjerali. Dakako, treba rasvijetliti sve zločine koje su počinile hrvatske snage tijekom i nakon oslobađanja krajine, no čuvajmo se zanemarivanja, čuvajmo se upletanja politike u pravo. Čuvajmo se anđela! Švicarka je zamijenila englesku Kanađanku na dužnosti glavne tužiteljice ICTY-ja: to su dvije mirne zemlje, pošteđene od povijesnih tragedija, dvije zemlje koje nisu nikada bile u teškoćama. Sreća nije jamstvo pronicavosti. - Za što se vi zauzimate? = U suvremenoj demokraciji, za razliku od starih demokracija, građani smo koliko smo ljudi. Čovječanstvo je, prvi put u povijesti, ime za građanstvo. Zato, kao što je pisao Robert Legros, 'vlast se ne obnaša samo u ime naroda-nacije, već i u ime čovječanstva.' Gdje je narod, tamo je i čovječanstvo, tamo je i univerzalno. Ako se iznevjerilo čovječanstvo, ako se odbacilo univerzalno u ime naroda, onda narod mora ispitati svoju savjest. Katkad u tome treba posredovati međunarodno pravosuđe. No pazimo da ne osramotimo univerzalno u narodu čijim pripadnicima treba suditi. Nakon komunizma, nakon rata, bila bi to dodatna zapreka njihovoj teškoj demokratizaciji. (...) - Što mislite o optužnici koja je 1995. podignuta protiv vođa bosanskih Srba Mladića i Karadžića te o optužnici protiv srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića podignutoj proljetos? = Povjerenstvo za utvrđivanje istine i za pomirbu ne bi imalo nikakva smisla za Mladića i Karadžića (kao ni za Hrvate koji su uništili most u Mostaru), no ugled ICTY-ja poljuljan je zbog tih otpužnica bez uhićenja. Kada je riječ o optužnici protiv Slobodana Miloševića, ona ga sprječava da dade ostavku. Ona bi još više mogla otežati njegovo smjenjivanje. Ako sudimo ljudima, to nas ne treba spriječiti da djelujemo na stvari."