AU 29. XII.PR:EUROPA NE SMIJE BITI KLUB

AUSTRIJA DIE PRESSE 29. XII. 1999. Na putu prema europskom identitetu "Vijeće Europe, osnovano 1949. g., bilo je prva međudržavna organizacija, koja se u poslijeratnim godinama posvetila borbi protiv totalitarnih strujanja i zaštiti ljudskih prava. Tijekom pedeset godina postojanja, Vijeće Europe razvilo je jedinstvenu mrežu pravnih i socijalnih instrumenata u kojima je usidreno zajedničko naslijeđe 170 konvencija i sporazuma. Pedesetih godina, kad se Vijeće Europe etabliralo kao okupljalište europskih demokratskih država, iz njegove sredine počela se razvijati zajednica koju danas poznajemo pod nazivom Europska unija (EU). Dakle, u vezi s kasnijim i dalekosežnijim procesima ujedinjenja na našem kontinentu, Vijeće Europe imalo je ulogu prethodnice. U skladu s ondašnjim političkim preokretima u Europi, upravo je Vijeće Europe ponovno 1989/1990. ponudilo državama na istoku forum za suradnju sa Zapadom. Paradoksalna je činjenica da su upravo tamo gdje su ukinute stare granice, nastale i nove prepreke. Tako su neke zemlje stekle u međuvremenu dojam da ih potiskuju na rub Europe te da neće dobiti priliku za pristup EU ili NATO-u. Nove crte razdvajanja dio su nove faze razvoja projekta 'Europa', koji je danas podijeljen na područja odgovornosti dviju velikih organizacija - EU i Vijeća Europe. U nedostatku zajedničkog europskog obrambenog sustava, u taj su projekt uključene još dvije organizacije - OESS i NATO sa Sjedinjenim Državama kao posebnim faktorom utjecaja u sigurnosnim pitanjima. Krajem ovoga tisućljeća čini se da je kucnuo trenutak da razmislimo kako ponovno udružiti snage u Europi, koje danas teže u sasvim različitim smjerovima - i to posebno stvaranjem novih točaka povezivanja dviju velikih partnerskih organizacija, EU i Vijeća Europe. Trebamo sporazume i instrumente koje će zemljama sada izvan okvira političke i gospodarske unije omogućiti da se osjećaju bar kao sudionice u procesu europskog ujedinjenja. To mi se istodobno čini i jedinim mogućim putem prema razvoju zajedničkog europskog identiteta, koji je po mom mišljenju jamac da ćemo jednog danas moći utemeljiti demokraciju i mir na čitavom našem kontinentu. Samo takav identitet može prevladati postojeće zapreke i spriječiti da se Europa razvije u ekskluzivan klub, rezerviran za nekoliko povlaštenih zemalja. U tom kontekstu moramo težiti smanjenju dosad naizgled neizbježnih udvostručavanja među međunarodnim organizacijama. U kontekstu napregnutih proračuna, takva su udvostručavanja neshvatljiva i istodobno djeluju zbunjujuće u javnosti. Pritom posebno mislim na nastojanja Europske unije da stvori Povelju o temeljnim pravima. Cilj je možda legitiman, ali trebalo bi izbjegavati stvaranje pomutnje i po mogućnosti proizvesti konkurenciju među standardima ljudskih prava u Europi. Zato podcrtavam svoju želju Europskoj uniji da pristupi u svojstvu članice Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, koja se temelji na sporazumu iz 1950. To bi osiguralo kontinuitet i smisao na putu prema europskom državljanstvu", ističe na kraju gost-komentator Walter Schwimmer, glavni tajnik Vijeća Europe.