LONDON, 29. prosinca (Hina/Reuters) - U želji da stvore vlastite snage za brzo djelovanje, koje bi bile odvojene od NATO-a, čelnici Europske unije možda bi trebali razmotriti svoje sadašnje sposobnosti kako bi razvili vojnu silu bez
pomoći Sjedinjenih Dražva.
LONDON, 29. prosinca (Hina/Reuters) - U želji da stvore vlastite
snage za brzo djelovanje, koje bi bile odvojene od NATO-a, čelnici
Europske unije možda bi trebali razmotriti svoje sadašnje
sposobnosti kako bi razvili vojnu silu bez pomoći Sjedinjenih
Dražva. #L#
Europski planovi jačanja kapaciteta obrane ne daju naslutiti da će
Europljani učiniti više kako bi u idućoj godini li bliskoj
budućnosti smanjili svoju ovisnost o Sjedinjenim Državama.
Jer problem ne leži samo u dobro poznatoj ovisnosti o američkoj
tehnologiji: za radar nevidiljivim zrakoplovima, bombama koje,
izgleda, nikad ne mogu promašiti ili raketama lansiranim s
nedodirljivih podmornica, stoga što je europska obrana daleko
ovisnija o drugim stvarima.
Europa se, primjerice, ne može upustiti u veću bitku bez američke
pomoći, jer ne posjeduje gotovo ništa ni od jednostavne tehnologije
potrebne za prebacivanje vojnika i opreme do udaljenih područja.
"Bez Amerike, Europa stvarno ne može ići nikamo u svijet", kaže
Joanna Kidd, pomorska analitičarka u Međunarodnom institutu za
strateška istraživanja koja drži da bi za EU bilo problematično
rasporediti svoje snage za brzo djelovanje čak i u samoj Europi.
Članice EU dogovorile su u Helsinkiju sredinom prosinca da će do
2003. stvoriti snage za brza djelovanja od 60.000 ljudi, koje bi
bile neovisne o NATO-u a mogle bi djelovati čak i onda kada to ne bi
željele SAD. No zapravo one vrlo malo čine u tom smislu.
MINIMALNA SPOSOBNOST
Europski nedostaci u području obrane jasno su uočljivi u usporedbi
s američkom vojskom, dovoljno snažnom da vodi dva rata tako velika
kakav je bio Zaljevski 1990-91. s Irakom.
Kapaciteti zračnog prijevoza i opskrbe vojnih zrakoplova gorivom
četiriju najvećih europskih zemalja zajedno čine tek desetinu
američkih kapaciteta.
Nijedan od europskih transportnih zrakoplova - takvog tipa da može
prevoziti kamion - nije veći od 79-tonskog zrakoplova Hercules C-
130. SAD pak imaju C-5 Galaxies od 380 tona.
Njemačka k tomu uopće ne posjeduje zračne cisterne, stoga je njezin
domet njenih zračnih snaga minimalan.
Osim toga, znatnije vojno raspoređivanje suviše je velike težine a
da bi se moglo obavljati zračnim putem. Nažalost, Europa još više
zaostaje u svojim pomorskim kapacitetima.
Američka mornarica ima oko pet milijuna tona brodova za prijevoz,
od ratnih brodova nosača helikoptera, koji su veći od europskih
nosača zrakoplova, do nekoliko desetaka starih teretnih brodova u
lukama, spremnih da budu ponovo aktivirani.
Britanija ima četiri posto od tog pomoskog kapaciteta, Francuska
ima samo oko jedan posto, a Njemačka nijedan. "Kako bi uopće ta
europska snaga za brzu reakciju mogla biti brza", pita se
analitičarka Kidd.
Borbe na udaljenim područjima mogu često zahtijevati zrakoplove
stacinirane na brodu-nosaču, no Francuska, Britanija, Španjolska i
Italija zajedno imaju samo šest malih do srednje velikih nosača. Za
ozbiljno djelovanje snaga u udaljenim područjima američka
mornarica drži da joj je potrebno 12 velikih nosača, od kojih dva
imaju kapacitete veće od svih europskih zajedno.
Ako kopnene baze ne bi bile raspoložive, a za ekspediciju bi trebalo
primjerice 100 borbenih zrakoplova, Europa bi morala pozvati
Washington.
MINIMALI PLANOVI
Najveći projekt koji bi mogao popuniti sadašnju europsku
neadekvatnost jest zajednička europska potreba za 288 transportnih
zrakoplova. Analitičari tvrde da bi takva flota zrakoplova, većih
od C-130, uvelike poboljšala europske nedostatke zračnog
prijevoza.
Tvrtka Airbus Industrie nudi zrakoplov koji bi ispunjavao rečene
specifikacije i tvrdi da je Francuska spremna na projekt. Izvori
tog proizvođača očekuju da Britanija iduće godine potvrdi
narudžbu. No analitičari sumnjaju da će sve zemlje partneri
naručiti dovoljno zrakoplova koliko bi željele.
"Njemačka vro vjerojatno neće moći platiti nove zrakoplove iduće
godine", rekao je Sash Tusa, analitičar pri tvrtki Goldman Sachs
koji ne vidi mjesta u njemačkom proračunu niti tijekom idućih
godina.
Kraj hladnog rata, koji je fokus europskih zemalja premjestio sa
sovjetskih tenkova, ohrabrio ih je da grade nekoliko ratnih brodova
amfibija za operacije daleko od Europe. No samo Britanija jača
svoju flotu za prijevoz pomorskim putem kupujući velike
komercijalne teretne brodove koji mogu prevoziti vozila.
Trenutačno slabi europska snaga za prijevoz zrakoplova na
brodovima-nosačima. Francuska je odlučila da će joj samo jedan brod
biti operativan u bliskoj budućnosti umjesto dva broda koja
posjeduje od 60-tih. Francuska si ne može priuštiti drugi nosač
zrakoplova, ocjenjuje Tusa uz pojašnjenje: "Ne na temelju
sadašnjeg proračuna".
Britanija planira zamijeniti svoja tri mala nosača s dva veća, ali i
to kani učiniti tek tijekom prvog desetljeća idućeg stoljeća.
Dio problema je da Europa troši suviše novca na novi taktički
zrakoplov - francuski Rafale te na multinaiconalni Eurofighter
Typhoon, pri čemu joj ostaje malo sredstava za razvijanje opreme
dalekog dometa. "Rafale i Eurofighter dominiraju proračunom za
idućih pet godina", kazao je Tusa.
Neke su zemlje čak i smanjile svoje proračune za obranu. Tako je
Francuska u studenome smanjila svoj proračun za obranu za 1,5
milijardi dolara. Njemačka vlada planira smanjiti svoj proračun za
obranu za 2000. za oko jednu milijardu dolara.
Kada je na raspravu prvi put stavljen plan razvijanja snaga EU-a za
brzo djelovanje, SAD su izrazile nezadovoljstvo takvim planom
osamostaljivanja europskih obrambenih kapaciteta. No kako sada
stvari stoje, Amerikanci, čini se, i ne moraju mnogo brinuti.
(Hina) rt sb