US 27.XII.WT: NEĆE EU JEFTINO DO ORUŽJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 27. XI. 1999. Jeftina europska sigurnost "U početnim fazama NATO-ove zračne akcije na Kosovu postajalo je sve očitije da je doprinos europskih članica NATO-a vođenju rata žalosno neprimjeren. Otada NATO-ove članice iz Europske unije očajnički krše ruke nad nečim što svaka članica NATO-a, uključujući i Sjedinjene Države, suglasno ocjenjuje kao neprihvatljivu situaciju. Britanski ministar obrane otvoreno je priznao da 'moramo prihvatiti činjenicu da Europa nije iskoristila svoj utjecaj u vlastitom dvorištu'. Talijanski se premijer nedavno požalio da 'Europa troši više od 60 posto sredstava koje Amerika troši na obranu a dobiva 10 posto američkog učinka'. Glavni tajnik NATO-a, Britanac lord Robertson, nedavno je sažeo taj problem na sljedeći način: 'Oružane snage europskih država obuhvaćaju danas oko dva milijuna ljudi u uniformi, a europski saveznici ipak se moraju žilavo boriti da dobiju 40 tisuća' - dva posto svojih vojnika - 'za angažman na Kosovu'. Iz sastanka u sastanak ministri obrane i vanjskih poslova europskih država isticali su čvrstu odlučnost za oštro povećavanje vlastitih obrambenih sposobnosti. Napokon su na nedavnom summitu EU u Helsinkiju članice formalno odobrile takozvani Europski sigurnosni i obrambeni identitet, koji zahtijeva razvoj novih europskih oružanih snaga za brze intervencije sa 60 tisuća vojnika do 2003. g. Naravno, utvrđivanje tih potreba i obećanje o njihovu rješavanju najlakši su mogući odgovor na krizu sposobnosti, koja je zahvatila europske članice NATO-a. Namicanje financijskih sredstava, potrebnih za ispunjenje obećanja sasvim je druga priča. Lord Robertson nedavno je podsjetio svoje europske kolege da 'nije moguće jeftino kupiti sigurnost'. No, budućnost će pokazati je li, primjerice, Njemačka pozorno slušala njegove riječi. Naime, proteklih je godina Njemačka dopustila da njezina izdvajanja za obranu naglo padnu na 1,5 društvenog brutto proizvoda - te ona danas čine otprilike polovicu američke razine. Njemački ministar obrane Rudolf Scharping priznao je da bi osuvremenjivanje oružanih snaga stajalo Njemačku desetke milijarda dolara, a kancelar Gerhard Schroeder uputio ga je da do g. 2003. smanji proračun za obranu za dodatnih 10 milijarda dolara. Ostale europske države imat će podjednako velike probleme s financiranjem svojih obećanja. Drugi mogući problem jest moguća pojava novih institucija prilikom provedbe plana - uključujući posebno vojno osoblje i stalni politički i sigurnosni odbor. Američki ministar obrane Cohen izrazio je bojazan da bi ta nova europska vojna struktura mogla nepotrebno udvostručiti NATO-ovu strukturu. General Wesley Clark, Amerikanac na položaju glavnog vojnog zapovjednika NATO-a, strahuje da bi takvo udvajanje institucija moglo na kraju rezultirati 'odvajanjem' i time više pogoršati nego poboljšati djelotvornost NATO-a. Vrijedi napomenuti da bi spomenute oružane snage za brze intervencije mogle služiti europskim interesima koji možda neće obuhvaćati i interese NATO-vih članica izvan Europe. Po deklaraciji helsinškog summita, 'cilj EU jest stvaranje autonomnog kapaciteta za donošenje odluka i - u slučajevima u kojima nije angažiran NATO kao cjelina - za pokretanje i izvođenje vojnih operacija kao odgovora na međunarodne krize'. Kao što je primijetio američki ministar obrane William Cohen, u idealnom slučaju europska obrambena inicijativa bila bi 'odvojiva ali ne i odvojena od NATO-a'. Taj bi cilj europski sudionici uvijek trebali imati na umu", naglašava komentator.