ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Američki su istraživači otkrili nalazište cvjetnih okamina starih 90 milijuna godina, izvješćuje "The New York Times".
ZAGREB, 28. prosinca (Hina) - Američki su istraživači otkrili
nalazište cvjetnih okamina starih 90 milijuna godina, izvješćuje
"The New York Times". #L#
Većina paleontologa do nedavno nije vjerovala da se cvijet može
sačuvati u obliku okamine. No sad je u Sayrevilleu u New Jerseyu
otkriveno više od 200 vrsta okamina cvjetnica, uključujući stare
rođake klinčića, kaktusa, azaleja, lopoča i magnolija. Riječ je o
cvjetovima starim devedeset milijuna godina, koji su zbog
povremenih požara koji su harali šumama tog područja sačuvani u
obliku savršenih okamina. Tako je nastalo najbogatije i izvrsno
očuvano spremište starog cvijeća na svijetu.
Te okamine, sačuvane do pojedinačnih stanica, otkrivaju kako su
izgledali stari rođaci današnjih biljaka, a u nekim slučajevima i
kako su živjeli u doba dok su područjem današnjeg New Jerseya još
tumarali dinosaurusi.
Pronalazak okamina u New Jerseyu otkriva da je do nastanka novih
vrsta cvjetnica došlo prije najmanje 90 milijuna godina, odnosno 30
milijuna godina prije nego što se dosad mislilo.
Dr. Mark Chase, molekularni biolog Kraljevskih botaničkih vrtova u
Kewu (Engleska), koji se okamenjenim cvjetovima služi kako bi
odredio vrijeme iz kojeg potječu biljke koje proučava, rekao je:
"Na temelju onog što oni rade, mijenja se naš način razmišljanja."
No paleontolozima ovo otkriće donosi mnogo više od novih datuma.
Dr. William L. Crepet, paleobiolog sa sveučilišta "Cornell", kaže
da je otkriće već samo jedne potpune okamine cvijeta "jednako
pronalasku novog neoštećenog dinosaura."
Dr. Crepet kaže kako na nalazištu možda ima nekoliko milijardi
okamenjenih cvjetova, te da se zastupljenost vrsta na tom mjestu
može usporediti s modernom tropskom kišnom šumom.
Istraživači dosad nisu našli okamine cvijeća jer su one sićušne,
često desetinu do pedesetinu veličine svojih današnjih rođaka pa se
moraju proučavati elektronskim mikroskopom. A zašto su ti cvjetovi
bili tako sićušni još je donekle zagonetno. Istraživači smanjenje
veličine povezuju, bar djelomično, s procesom izgaranja. Dr.
Crepet to naziva "fenomenom skvrčene glavice", povezujući to s
načinom na koji se živo tkivo skvrči kad se suši. No istraživači
primjećuju da su cvjetovi nekad možda bilo mnogo manji. Međutim,
najviše iznenađuje raznolikost vrsta.
Ovo se bogato botaničko nalazište smatra ugroženim lokalitetom, a
Nacionalna zaklada za znanost financirala je istraživanje bojeći
se da bi ono uskoro moglo biti uništeno.
(Hina) lbr dgk