PARIZ, 22. prosinca (Hina/AFP) - Svi jezici ne pokreću iste dijelove mozga, zaključak je međunarodnog istraživanja čiji bi rezultati, misle njegovi autori, mogli pomoći osobama koje pate od disleksije i drugih smetnja u
čitanju.
PARIZ, 22. prosinca (Hina/AFP) - Svi jezici ne pokreću iste
dijelove mozga, zaključak je međunarodnog istraživanja čiji bi
rezultati, misle njegovi autori, mogli pomoći osobama koje pate od
disleksije i drugih smetnja u čitanju. #L#
Osobe koje govore engleski i talijanski ne rabe iste dijelove mozga
za čitanje na materinjem jeziku, otkrivaju istraživači u broju
mjesečnika "Nature Neuroscience" za siječanj.
To je zato, misle istraživači, što je lakše čitati naglas
talijanski jer većina slova i kombinacija slova odgovara istim
glasovima.
Pisani engleski izaziva, naprotiv, brojne teškoće. Primjerice,
riječi poput "clove" i "love", "pint" i "mint", "dough" i "cough",
izgledaju slično, ali se drukčije izgovaraju. U engleskom se riječ
najprije mora raščlaniti da bi se razumjelo njezino značenje prije
nego što se izgovori.
Pomoću sofisticirane tehnike slikovnog prikaza, tomografije s
pozitronskom emisijom (TEP), kojom se otkriva aktivnost neurona
pomoću protoka krvi, istraživači su proučili mozak studenata dok su
naglas čitali riječi i "neriječi", odnosno skupine poznatih slova
bez smisla.
Engleskim je čitačima trebalo "mnogo više vremena" za tu zadaću,
kaže ekipa britanskih i talijanskih istraživača koju predvodi
Eraldo Paulesu iz znanstvenog instituta San Raffaele iz Milana.
Tijekom ispitivanja, Talijani su više rabili gornji dio
sljepoočnoga režnja, dok su se Britanci u odgonetanju "neriječi"
više služili lijevim dijelom čeonoga i donjim dijelom sljepoočnoga
režnja.
Ova bi istraživanja mogla pridonijeti potrazi za odgovorom na
pitanje kako kulturno iskustvo utječe na organizaciju mozga,
pretpostavljaju istraživači. Rezultati bi mogli imati i veliku
primjenu u liječenju teškoća u čitanju, kao što je disleksija,
prema pisanju "Nature Neurosciences".
(Hina) vra dgk