LONDON, 21. prosinca (Hina/Reuters) - Dolazak novog tisućljeća potiče medicinske stručnjake da se osvrnu na uspjehe ostvarene u prošlosti i pokušaju predvidjeti što donosi budućnost.
LONDON, 21. prosinca (Hina/Reuters) - Dolazak novog tisućljeća
potiče medicinske stručnjake da se osvrnu na uspjehe ostvarene u
prošlosti i pokušaju predvidjeti što donosi budućnost. #L#
Prije samo 200 godina čuda moderne medicine bila su nezamisliva.
Anestezija je bila nepoznata. Operacije su se obavljale samo kad je
smrt bila jedina alternativa. Pacijenti koji bi preživjeli
operaciju često su umirali od infekcije i krvarenja.
"Imali ste više izgleda preživjeti bitku kod Waterlooa nego
bolničku operaciju", rekao je dr. Aubrey Stewart, umirovljeni
anestetičar i osnivač Kraljevskog muzeja bolničke povijesti iz
Leicestera u sjevernoj Engleskoj.
Novo tisućljeće obećava duži, zdraviji život i čarobne lijekove. No
sve bi to bilo nemoguće bez napretka koji je medicina postigla u
posljednjih 1000 godina.
Početkom proteklog tisućljeća, dok je medicina u islamskome
svijetu bila razvijenija nego o na Zapadu, došlo je do bitnih
konceptualnih pomaka.
Švicarski liječnik Paracelsus prvi je 1526. pokušao kemijski
liječiti bolesti, a Britanac William Harvey opisao je krvotok već
1628.
Put suvremenoj medicini utire Edward Jenner 1796. otkrićem prvog
uspješnog cjepiva protiv velikih boginja koje se drži jednim od
najvećih uspjeha u povijesti medicine.
Sve do početka devetnaestog stoljeća pacijenti su se liječili
isključivo pijavicama ili laksativima. Prosječni životni vijek bio
je oko 40 godina.
Bez poboljšanja životnih uvjeta, higijene, liječničke njege,
otkrića Louisa Pasteura i Roberta Kocha te spoznaje da mikrobi
izazivaju bolesti, moderna medicina ne bi bila ono što je danas.
Otkriće mikroba omogućilo je liječnicima da više ne budu ograničeni
na traženje načina liječenja bolesti i da se počnu baviti načinima
prevencije.
Britanski kirurg Joseph Lister uveo je šezdesetih godina
devetnaestog stoljeća pravila antiseptičke kirurgije koja su se
temeljila na vrlo strogoj higijeni. Tako je uvelike smanjio stopu
smrtnosti tijekom operacije. Uporaba etera kao anestetika stala je
na kraj agoniji pacijenata i liječnicima dala više vremena za
operaciju.
Uz otkriće prvog antibiotika, penicilina, koji je 1928. otkrio
Alexander Fleming, liječnici su dobili nova oružja protiv
bolesti.
Wilhelm Roentgen nesvjesno je stvorio novu granu medicine, kad je
snimio kosti šake svoje supruge 1895. Velika prekretnica bila je i
prva uspješna transplantacija bubrega 1950., a 17 godina poslije
Christian Barnard izveo je prvu operaciju transplantacije srca.
Otkriće DNK mnogi bi medicinski stručnjaci naveli kao najveće
znanstveno i medicinsko postignuće. Model dvostruke uzvojnice DNK
koji su 1953. otkrili James Watson i Francis Crick izazvao je
revoluciju u molekularnoj biologiji i doveo do spoznaje da geni
igraju ulogu u razvoju bolesti. Zahvaljujući tom otkriću,
znanstvenici će uskoro, u novom tisućljeću, moći izraditi kartu
svih gena u ljudskom tijelu, što obećava novu revoluciju u
medicini.
Prva kontracepcijska pilula šezdesetih godina dvadesetog stoljeća
omogućila je ženama nadzor plodnosti i potaknula seksualnu
revoluciju. Gotovo 20 godina poslije rođena je prva beba iz
epruvete. Stvaranjem Dolly, prve klonirane ovce, znanost i
medicina otišli su korak dalje u nepoznato. Kloniranje izaziva
moralne rasprave.
Liječnici i povjesničari medicine mogu samo pogađati što nosi novo
tisućljeće, ali predviđaju revolucionarni napredak u području
transplantacije organa, kao i bolje lijekove za malariju i AIDS.
Stewart pretpostavlja da ni lijek protiv raka nije daleko: "Već se
postižu veliki uspjesi, izoliraju se određeni geni i proteini koji
uzrokuju brojne tumore".
(Hina) lbr dgk