FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

OBLICI MOGU UTJECATI NA PERCEPCIJU BOJA

WASHINGTON, 28. prosinca (Hina/AP) - Novo istraživanje pokazuje da ljudski mozak zna mnogo više o znanosti i osobinama svjetla nego što biste mogli povjerovati.
WASHINGTON, 28. prosinca (Hina/AP) - Novo istraživanje pokazuje da ljudski mozak zna mnogo više o znanosti i osobinama svjetla nego što biste mogli povjerovati. #L# Naime, dok gledate odraz šarenih blagdanskih žaruljica na zidu, boje koje primjećujete možda zapravo uopće nisu tamo. Istraživanje o kojemu izvješćuje časopis "Nature" pokazuje da mozak automatski nadoknađuje smjer iz kojeg svjetlo dolazi, što znači da je boja koju vidite sličnija boji žaruljice nego onoj koja se odbija od zida. "Naš mozak zna više o fizici i odrazu svjetla nego što mi svjesno shvaćamo", kaže Dan Kersten psiholog sa Sveučilišta u Minneapolisu (Minnesota). "Naš mozak može uzeti u obzir fiziku svjetla koje se odbija od predmeta kako bi mu odredio boju." Kersten tvrdi da mozak određuje boju predmeta tek kad uzme u obzir kako se svjetlo odbija od njega. Stručnjaci kažu da rezultati njegova istraživanja nisu iznenađenje. "Ali je lijepo vidjeti jasnu potvrdu", kaže psiholog Vilayanur Ramachandran, stručnjak sa Sveučilišta u San Diegu. Kersten tvrdi da bi njegovo istraživanje moglo pomoći inženjerima u kreiranju realističnijih kompjuterskih igara i naprava za virtualnu stvarnost kad bi više znali o tome kako percipiramo svjetlost koja se odbija od predmeta. Eksperiment se temeljio na optičkoj varci. Istraživači su pričvrstili bijelu karticu za karticu jarko ružičaste boje tako da su stajale kao zidovi u kutu sobe. U takvoj situaciji mozak očekuje da će se bijelo doimati ružičastim zbog svjetla koje se reflektira od ružičaste kartice. Sudionici u istraživanju morali su dvaput pogledati kartice, jednom kroz normalne leće i drugi put kroz prizmu kroz koju se činilo da su kartice okrenute tako da podsjećaju na krov gledan iz zraka. Sudionici su svaki put morali opisati nijansu ružičaste na bijeloj kartici uspoređujući je s jednim od sedam uzoraka boje. Naravno, nijansa je iz oba kuta bila ista. No, oni koji su je morali procijeniti tvrdili su da je svjetlija kad su mislili da gledaju "kut sobe" nego kad su mislili da gledaju "krov". Zašto? Mozak je automatski posvijetlio ružičastu kako bi nadoknadio odraz kartice jarko ružičaste boje kad je percipirao "kut", kažu istraživači. Budući da mozak nije očekivao ružičasti odraz dok je gledao "krov", percipirao je tamniju nijansu ružičaste, sličniju onoj koja je doista bila tamo. (Hina) dgk dgk

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙