ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - SDP je danas Ustavnom sudu uputio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti vladine Uredbe o proglašenju dana predsjedničkih izbora, ponedjeljka, 24. siječnja 2000. neradnim danom.
ZAGREB, 27. prosinca (Hina) - SDP je danas Ustavnom sudu uputio
prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti vladine
Uredbe o proglašenju dana predsjedničkih izbora, ponedjeljka, 24.
siječnja 2000. neradnim danom.#L#
SDP predlaže ukidanje te Uredbe, ističući da Vlada nema ovlasti za
njeno donošenje, da su njome povrijeđena temeljna ustavna načela.
Nema ni pravnih ni praktičnih razloga da se 24. siječnja određuje
kao neradni dan, što ima za posljedicu ograničenje poduzetništva i
isplatu naknade plaće za taj neradni dan na teret poslodavca,
navodi se u prijedlogu.
Vlada je Uredbu o proglašenju 24. siječnja 2000. neradnim danom
donijela 21. prosinca, a objavljena je u "Narodnim novinama" broj
143/99 od 23. prosinca. Uredbu je Vlada donijela temeljem Zakona o
ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga
Zastupničkog doma.
SDP, međutim, ističe kako je nesporno da Ustav ne dopušta Vladi
zakonodavnu delegaciju u pitanjima kao što su razrada Ustavom
utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina, nacionalna prava,
izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela
i lokalne samouprave. "Već i nelegitimnost Vlade RH za donošenje
odluke za koju nema ovlasti treba biti dovoljan osnov za njeno
ukidanje", navodi se.
SDP ističe da i svaka daljnja analiza ukazuje na neustavnost
Uredbe. Tako je određeno da zaposlenici na dan predsjedničkih
izbora koji je neradni dan imaju pravo na naknadu plaće, čime je
Vlada, tvrdi SDP, uredila pitanja koja je Ustav rezervirao
isključivo za zakonodavca. "Budući da su poduzetničke slobode i
vlasnička prava sistematizirana u Glavi III Ustava 'Temeljne
slobode i prava čovjeka i građanina' njih može ograničiti samo
zakonodavac pod pretpostavkom iz članka 16. Ustava", navodi SDP.
SDP ističe da je Vlada mogla i morala kao dan izbora odrediti subotu
ili nedjelju koji su neradni dani u hrvatskom pravnom sustavu, te da
nema nikakvih ni pravnih ni praktičnih razloga da se ponedjeljak,
24. siječnja određuje kao neradni dan.
SDP pritom podsjeća da će prema prvim grubim procjenama, poslodavci
za neradni dan trebati dati oko 300 milijuna kuna samo za plaće, dok
se gubici i štete za tri neradna dana zbog izbora u siječnju i
veljači procjenjuju na oko dvije milijarde kuna. "S obzirom na
tešku gospodarsku situaciju u Hrvatskoj to je nepotreban i
nedopustiv trošak", ističe se.
SDP također smatra da se raspisivanje predsjedničkih izbora za 24.
siječnja nikako ne bi moglo obrazlagati pravilima nužde, da nije
bilo nikakvog razloga da Vlada dođe u vremenski škripac i odredi kao
dan izbora neradni dan.
Ni stranačke potrebe HDZ-a ne mogu biti "opravdanje" za izbore u
ponedjeljak, 24. siječnja, ističe SDP podsjećajući da bi HDZ svoga
kandidata za predsjednika Republike trebao odrediti 5. siječnja,
odnosno na dan kada ističe rok za isticanje kandidata, a nakon što
budu poznati prvi neslužbeni rezultati parlamentarnih izbora. To
"koliko god zvučalo logično s ustavno-pravnog stajališta ne bi
moglo opstati". "Ni u članku 16., kao ni u članku 50. stavak 2.
Ustava kao razlog za zakonsko ograničenje temeljnih ustavnih prava
i sloboda čovjeka i građanina i poduzetničkih sloboda i prava
vlasništva ne spominju se stranački interesi, ničiji, pa ni HDZ-a",
navodi se u prijedlogu za pokretanje postupka ocjene ustavnosti
vladine Uredbe, kojeg je potpisao predsjednik SDP-a Ivica Račan.
(Hina) pp/bn im