HELSINKI, 10. prosinca (Hina/Reuters/AFP) - Europska unija je u petak odobrila Turskoj dugoočekivani status kandidata te odlučila pokrenuti pregovore o ulasku u članstvo s još šest zemalja, uglavnom iz srednje i istočne
Europe.
HELSINKI, 10. prosinca (Hina/Reuters/AFP) - Europska unija je u
petak odobrila Turskoj dugoočekivani status kandidata te odlučila
pokrenuti pregovore o ulasku u članstvo s još šest zemalja,
uglavnom iz srednje i istočne Europe.#L#
Na sastanku na vrhu 15 šefova država ili vlada EU-a u Helsinkiju
raspravlja se također i ruskoj vojnoj operaciji u Čečeniji, a zasad
izgleda da će EU samo uputiti upozorenje Moskvi, bez nametanja
gospodarskih sankcija.
"Odlučili smo Turskoj odobriti status kandidata za članstvo u
Europskoj uniji", izjavio je finski premijer Paavo Lipponen, čija
zemlja u ovom polugodištu predsjedava EU-om.
Ovom odlukom trebao bi se okončati dvogodišnje natezanje sa
strateški važnim partnerom NATO-a, iako diplomati ističu da će
Ankara teško zadovoljiti kriterije o ljudskim pravima, demokraciji
i gospodarstvu da bi se s njome otpočeli konkretni pregovori o
ulasku u članstvo.
EU je odlučila pokrenuti pregovore o ulasku u članstvo sa
Slovačkom, Rumunjskom, Bugarskom, Latvijom, Litvom i Maltom, tako
da Bruxelles od sada pregovora s ukupnom 12 kandidata.
EU je već ranije otvorila pregovore s prvom skupinom od šest
kandidata - Estonijom, Poljskom, Mađarskom, Češkom, Ciprom i
Slovenijom.
Do 2025. godine EU bi se mogla proširiti do granice s Rusijom, imala
bi tridesetak članica i više od 500 milijuna stanovnika.
Glasnogovornik finskog predsjedništva EU-a izjavio je da su se
šefovi država ili vlada obvezali da će do 2002. godine dovršiti
reforme institucija što bi omogućilo prvi val proširenja.
Turski predsjednik Suleyman Demirel pozdravio je odluku EU-a kao
"pozitivan razvoj događaja", ali se suzdržao od daljnjih komentara
dok ne dobije više informacija.
"Objava kandidature je pozitivan razvoj, ali nemam informacija o
formulaciji te objave. Ne mogu ništa reći prije nego što se sve
razjasni", rekao je Demirel novinarima u Ankari.
Jedan turski diplomat je rekao da "postoje stanoviti problemi, na
čijem se rješavanju radi".
Prema grčkim diplomatskim izvorima, u završnoj deklaraciji nakon
summita bit će spomenuto da će se 2004. godine tražiti arbitraža
Međunarodnog suda pravde o grčkom-turskom teritorijalnom sporu u
Egejskom moru, ako dvije zemlje do tada ne postignu međusobni
dogovor. Atena tvrdi da će u završnu deklaraciju ući i rečenica da
rješenje ciparskog pitanja neće biti preduvjet da ta otočna zemlja
uđe u Europsku uniju.
Turska je još 1963. godine potpisala ugovor o pridruženom članstvu
s EU, međutim, od tada su svi njezini službeni zahtjevi da postane
kandidat bili odbacivani, posljednji put na europskom summitu u
Luxembourgu 1997.
Visoki dužnosnici EU-a izjavili su da će na summitu biti osuđena
ruska vojna operacija u Čečeniji, ali da zasad neće biti
gospodarskih sankcija kako bi se Kremlju dala prilika da razmisli.
U nacrtu završne deklaracije ruska se akcija ocjenjuje "krajnje
neprihvatljivom", te se prijeti restrikcijom trgovinske i tehničke
suradnje ako Moskva ne promjeni svoju politiku prema Čečeniji.
Na summitu se raspravlja i o prijedlogu da EU vrlo brzo pošalje
misiju na najvišoj razini u Moskvu koja bi izvršila pritisak da se
obustavi vojna akcija u Čečeniji.
"Upravo se sada raspravlja o prijedlogu predsjedništva EU-a da se
pošalje misija na najvišoj razini u Moskvu čim se završi summit",
izjavio je Reutersu jedan dužnosnik EU-a. U toj misiji bi bili
Javier Solana, povjerenik za vanjsku politiku i zajedničku
sigurnost, Romano Prodi, predsjednik Europske komisije te finski
ministar Paavo Lipponen.
(Hina) sv br