BRUXELLES, 7. prosinca (Hina/AFP) - Europski čelnici odlučit će na sastanku na vrhu u Helsinkiju, 10. i 11. prosinca, o proširenju pregovora o ulasku u Europsku uniju na šest novih zemalja, ali eventualno priznavanje kandidature
Turske zauzet će bez sumnje najviše mjesta u njihovim raspravama.
BRUXELLES, 7. prosinca (Hina/AFP) - Europski čelnici odlučit će na
sastanku na vrhu u Helsinkiju, 10. i 11. prosinca, o proširenju
pregovora o ulasku u Europsku uniju na šest novih zemalja, ali
eventualno priznavanje kandidature Turske zauzet će bez sumnje
najviše mjesta u njihovim raspravama.#L#
Šest zemalja koje su dobile status kandidata-pregovarača su
Slovačka, Litva, Latvija, Bugarska, Rumunjska i Malta.
Turskoj bi mogao biti priznat status službenog kandidata za
primanje u članstvo, ali pregovori s Ankarom neće početi sve dok ona
u potpunosti ne ispuni uvjete demokratizacije i poštivanja
ljudskih prava.
Ako do toga dođe, Ankara će dobiti zadovoljstvo koje joj je bilo
uskraćeno na sastanku na vrhu održanom u Luxembourgu u prosincu
1997.
Prije nego što se dođe do te točke, europski će čelnici još puno
međusobno pregovarati i razgovarati.
U ponedjeljak su europski ministri vanjskih poslova postigli
napredak na putu postizanja dogovora, ali još uvijek nedovoljno.
Grčka je i dalje ključna zemlja u vezi prijama Turske: iako su se
njezini odnosi s Turskom poboljšali nakon potresa koji su prošlog
ljeta pogodili obje zemlje, još uvijek nije sigurno da će Atena
pristati da Ankara uđe u EU.
Između dvije zemlje još uvijek ima mnogo otvorenih pitanja:
suverenost nad otocima u Egejskom moru te podjela Cipra.
Grčka bi željela da se problem suvereniteta nad otocima u Egejskom
moru rješava arbitražom na Međunarodnom sudu u Den Haagu dok se što
se tiče pitanja Cipra okreće svojim europskim partnerima - posebica
Parizu, Berlinu, Rimu i Den Haagu.
U središtu pitanja ljudskih prava u Turskoj nalazi se sudbina
osuđenog kurdskog vođe Abdulaha Ocalana. Turski sud osudio je
Ocalana na smrtnu kaznu, što EU smatra neprihvatljivim. Čini se da
će turski čelnici pronaći "Solomonsko rješenje" - i da će ukinuti
smrtnu kaznu u zemlji i tako indirektno rješiti problem Ocalana.
Pitanje proširenja pregovora o prijamu u članstvo šest novih
zemalja - koje će se pridružiti Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj,
Sloveniji, Estoniji i Cipru - je jasno.
Malta je već 1998. trebala početi pregovore, kao i druge zemlje
kadnidati, ali tadašnja je vlada povukla svoju kandidaturu. Ovi
pregovori su dakle vraćanje u normalu.
Što se tiče Slovačke - koja je već ispunila gospodarske kriterije -
radi s o priznanju slovačkog napretka u demokratizaciji otkako je
na vlast došao premijer Mikulas Dzurinda.
Litva i Latvija, ocjenjuju petnaestorica, već su gotovo dostigle
gospodarsku razinu svog susjeda Estonije, a zadovoljile su i uvjete
u vezi ruske manjine u tim zemljama.
Zemlje koje imaju najviše problema su Bugarska i Rumunjska,
naročito što se tiče njihove gospodarske razine. Ali pozitivno
stajalište njihovih vlada tijekom napada NATO-a na Jugoslaviju,
otvorilo im je vrata EU-a.
(Hina) nab dh