BRUXELLES, 6. prosinca (Hina) - U okviru priprema za summit EU u Helsinkiju ministri vanjskih poslova odobrili su u ponedjeljak u Bruxellesu prijedlog finskog predsjedništva o proširenju pregovora o punopravnom članstvu u integraciji
na još šest novih zemalja kandidata, i prihvatili još dva izvješća domaćina helsinškog summita s prijedlozima za jačanje zajedničke sigurnosne i obrambene politike zemalja EU.
BRUXELLES, 6. prosinca (Hina) - U okviru priprema za summit EU u
Helsinkiju ministri vanjskih poslova odobrili su u ponedjeljak u
Bruxellesu prijedlog finskog predsjedništva o proširenju
pregovora o punopravnom članstvu u integraciji na još šest novih
zemalja kandidata, i prihvatili još dva izvješća domaćina
helsinškog summita s prijedlozima za jačanje zajedničke sigurnosne
i obrambene politike zemalja EU.#L#
Petnaest ministara vanjskih poslova suglasili su se da se sa
summita u Helsinkiju (10. i 11. prosinca) upute formalni pozivi
Slovačkoj, Latviji, Litvi, Bugarskoj, Rumunjskoj i Malti za
pridruženje pregovorima o ulasku u članstvo EU.
Pitanje o eventualnom priznavanju statusa kandidata za članstvo u
EU i Turskoj ministri vanjskih poslova prepustili su izravnom
odlučivanju šefovima država i vlada u Helsinkiju.
Uz načelnu odluku o proširenju pregovora o pristupanju EU na ukupno
12 zemalja kandidata (u tijeku su već s Estonijom, Ciprom, Češkom,
Mađarskom, Poljskom i Slovenijom) nije objavljen nikakav rok o
početku pregovora s novim kandidatima, ili o tome kada bi se moglo
očekivati i prvo proširenje EU nekom novom članicom.
U prijedlogu finskog predsjedništva kaže se da će se svi pregovori
odvijati i voditi diferencirajući zemlju od zemlje, ali i da bi EU
radi sebe trebala postaviti rok "do kraja 2002.godine". To bi bio
rok do kada bi EU trebala završiti sve unutrašnje institucionalne
promjene koje su preduvjet za proširenje.
U vezi s prijedlozima za summit EU u Helsinkiju o jačanju zajedničke
sigurnosne i obrambene politike, glavna novost je u tome što se u
izvješćima finskog predsjedništva, uz dosada već poznate
prijedloge u vojnoj oblasti, po prvi puta detaljnije razrađuje i
ideja o ulozi EU u "upravljanju civilnim krizama", uporabom
"nevojnih mjera i akcija".
Za razliku od Francuske, Njemačke i Velike Britanije, koje su
glavni inicijatori projekta o tzv "Europi obrane", razradi tih
"nevojnih" mjera osobito se posvetila i sklona im je Finska.
Uz napomenu da su vojne i civilne mjere komplemetarne za jačanje
zajedničke sigurnosne politike EU , u finskom izvješću se
primjerice predlaže objedinjavanje potencijala i iskustava
zemalja EU u oblastima kao što su civilne policijske snage,
humanitarna pomoć, obnavljanje i izgradnja upravnih i pravosudnih
sustava na kriznim područjima, te nadziranje izbornih aktivnosti i
poštivanja ljudskih prava.
Po toj zamisli EU bi trebala uspostaviti i jedan stalni efektiv
civilnih snaga za brze reakcije od 200 ljudi, a koji bi na krizna
područja mogao biti upućen u roku od 24 sata.
(Hina) mb dh